Zbog višeg iznosa državnog deviznog depozita uslijed uplate predujma europskog novca za Nacionalni plan oporavka i otpornosti, devizne pričuve Hrvatske narodne banke dosegle su rekordnu razinu.

Bruto međunarodne pričuve krajem rujna ove godine iznosile su 24,4 milijarde eura, što je njihova dosad najviša razina, a to je i za 300 milijuna eura ili 1,3 posto više nego u kolovozu, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Rast od 5,4 milijarde eura

Povećanje međunarodnih pričuva uglavnom je rezultat povećanja deviznog depozita države kod HNB-a zbog priljeva sredstava iz predujma Europske komisije na temelju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u visini od 818,4 milijuna eura, dok je u smjeru smanjenja pričuva djelovala niža razina ugovorenih repo poslova, pojašnjavaju iz HNB-a. Od početka godine bruto međunarodne pričuve porasle su za 5,4 milijardi eura ili 28,6 posto.

Svi pokazatelji adekvatnosti bruto međunarodnih pričuva Hrvatske (odnos pričuva prema uvozu robe i usluga), prema kratkoročnom dugom (prema preostalom dospijeću) te monetarnim agregatima tako i nadalje upućuju na zaključak da su one dostatne za nesmetano vođenje monetarne politike središnje banke.

Neto raspoložive pričuve u rujnu su ostale na gotovo jednakoj razini kao i u kolovozu, na 19,5 milijardi eura, podaci su HNB-a. Na financijskom računu platne bilance u drugom je tromjesečju 2021., isključi li se promjena bruto međunarodnih pričuva i obveza HNB-a, ostvaren tek neznatan neto odljev kapitala, s obzirom na to da je snažno smanjenje neto dužničkih obveza domaćih sektora gotovo u potpunosti nadomješteno rastom neto vlasničkih obveza, navodi se u Biltenu HNB-a za listopad.

Povećani otkup deviza

“Spomenuto smanjenje neto dužničkih obveza ponajprije je odraz povećanja imovine središnje banke zbog porasta sredstava poslovnih banaka u okviru sustava TARGET22 te, u znatno manjoj mjeri, smanjenja neto dužničkih obveza države.

Za razliku od toga, svoju su neto inozemnu poziciju blago pogoršale banke, dok su neto dužničke obveze ostalih domaćih sektora (uključujući izravna ulaganja) ostale nepromijenjene, s obzirom na to da je rast obveza bio podjednak rastu potraživanja od vlasnički povezanih poduzeća u inozemstvu”, navodi HNB.

Istodobno su međunarodne pričuve središnje banke (bruto pričuve umanjene za obveze HNB-a) blago porasle, poglavito zahvaljujući povećanom otkupu deviza od države, pa je ukupan neto odljev kapitala, uključujući pričuve HNB-a, bio nešto veći i iznosio je 200 milijuna eura.

Podaci za srpanj pokazuju snažno smanjenje neto inozemnog duga domaćih sektora, ponajprije zahvaljujući primjetnom poboljšanju neto inozemne pozicije poslovnih banaka zbog povećanog priljeva deviza tijekom vrhunca turističke sezone, dodaje HNB.