Gotovinski krediti, do sada jedan od vodećih generatora kamatnih prihoda banaka, sve se manje traže, kako zbog nesigurnosti klijenata oko ekonomske situacije, tako i oštrijih uvjeta odobravanja koje su uvele neke banke. Međutim, „povratak u modu“ kredita u eurima uslijed približavanja ulaska Hrvatske u eurozonu, a koji su nešto povoljniji što se tiče kamatnih stopa od kunskih plasmana, mogli bi utjecati na zauzdavanje pada potražnje, ocjenjuju financijski stručnjaci. Prema svibanjskim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), nakon stambenih, usporene su godišnje stope rasta – koje traju od polovice 2018. godine – i kod druge najznačajnije vrste kredita stanovništvu, a to su gotovinski nenamjenski krediti. Ta vrsta kredita sudjeluje s 30 posto u ukupnom portfelju, a u svibnju su porasli za 4,6 posto, odnosno 2,3 milijarde kuna.

Rast kreditiranja države

Kada je riječ o profitabilnosti banaka u ovoj godini, procjene HNB-a govore da će do kraja godine do izražaja doći i učinak promjene strukture portfelja u smislu rasta udjela kredita državi koji se odobravaju po nižim stopama, uz istovremeni pad gotovinskih kredita stanovništvu, koji su u 2019. bankama donosili trećinu kamatnog prihoda. Na pitanje hoće li u tom kontekstu potražnja oslabiti isključivo na strani klijenata ili i zbog zaoštravanja uvjeta odobravanja, Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka (HUB) poručuje da je u uvjetima kontrakcije tržišta i neizvjesne gospodarske situacije izgledno da će potrošači puno opreznije ulaziti u nova zaduživanja, a odluke o kupnji ili investiranju u sve što nije nužno odgodit će za kasnije.

„Premda banke do sada nisu značajnije mijenjale uvjete odobravanja kredita i svakom klijentu pristupaju individualno, za očekivati je da će kod nekih klijenata doći do pooštravanja uvjeta kreditiranja. Ipak, to ne treba promatrati samo u negativnom kontekstu jer osim što banke na izvjestan način klijente štite od upuštanja u često neselektivna zaduživanja, štite i sebe. Naime, mogućnost rasta nenaplativih potraživanja i s tim povećanih rezervacija bankama nameće dodatne troškove što kamatne marže u konačnici povećava ili barem zadržava na sadašnjim razinama“, ocjenjuje Adrović.

Međutim, Vjeko Peretić, vlasnik Pro grupe za posredovanje u kreditima i osiguranju, smatra da je pad plasmana kredita uzrokovan zaustavljanjem ekonomije zbog koronakrize, u kojoj su banke u proljeće uvele u novijoj povijesti nezabilježen set restrikcija. Tako i oni koji su htjeli kredite nerijetko ih nisu mogli dobiti, dok je drugi dio građana odgodio nova kreditna zaduženja, kaže Peretić.„Sentiment je ostao sličan i nekoliko mjeseci nakon početne neizvjesnosti, iako banke pomalo ‘otpuštaju ručnu’, oprezno se vraćajući na situaciju sličnu pretkriznoj, ali i dalje uz pojačan oprez pri procjeni boniteta poduzeća i kreditne sposobnosti građana. U narednom razdoblju očekujemo sličnu situaciju, koja će očito do daljnjega biti ‘novo normalno’, a sve u cilju minimiziranja rizika sa postojećim i budućim portfeljom jer se očekuje dodatni pad kamatnih prihoda, troškova i potencijalnih povećanih rezervacija banaka zbog očekivanog sve većeg broja moratorija i nenaplativih kredita“, smatra Peretić.

Dodaje kako je paradoks što su kamatne stope rekordno niske, odlično je vrijeme za refinanciranje starih, pa čak i podizanje novih kredita, ali će se novoodobreni krediti ipak smanjivati zbog prethodno navedenih faktora (ne)sigurnosti. „Cijelu situaciju kompliciraju i predviđanja za cijenu novca u srednjem roku, jer iako je politika ECB-a nepromijenjena, jeftinog novca na europskom tržištu ima, naše su banke u dobroj poziciji, pune kapitala, ali opet radije posuđuju državi nego građanima i privredi“, smatra Peretić.

Bankari za kombinaciju mjera

Što se tiče mogućnosti da gotovinski krediti postanu još jeftiniji, zbog labave politike ECB-a, ali i HNB-a, Zdenko Adrović vjeruje da usprkos krizi postoji prostor za daljnje smanjenje kamatnih stopa, ali ne samo kroz monetarne mjere. „Moguće smanjenje treba promatrati u širem kontekstu iznalaženja mogućih rješenja kojima bi regulator bankama, barem za trajanja krize, omogućio jednostavniji otpis nenaplativih potraživanja. Kombinacijom mjera, mogućeg pooštravanja uvjeta zaduživanja za pojedine segmente potrošača i liberalizacijom otpisa nenaplativih ili teško naplativih potraživanja, osim pomoći ugroženim skupinama građana i gospodarstva, bankama bi se omogućilo i daljnje sniženje kamatnih stopa“, kaže čelnik HUB-a.

Dodaje da je pitanje sniženja kamatnih stopa kompleksno i vjeruje da će se u idućem razdoblju s HNB-om i Ministarstvom financija otvoriti i to važno pitanje kako bi iznašli optimalan model i balans između potrebe da kreditnim plasmanima banke potiču potrošnju i razvoj uz prihvatljiv rizik za sve strane u procesu. „Naposljetku, treba podsjetiti da Hrvatska ima najviši regulatorni trošak u EU, a moguće smanjenje kamatnih stopa ovisi o regulatornom trošku jednako kao i o pravnoj sigurnosti i zaštiti vjerovnika“, tvrdi Adrović. Kamatno povoljnije kreditiranje moglo bi donijeti i ponovno okretanje građana prema kreditima u euru. Posebice nakon ulaska Hrvatske u europski tečajni mehanizam, odnosno posljednju fazu u procesu uvođenja eura. Za sada prevladavaju plasmani u domaćoj valuti, pa se udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništva u svibnju zadržao na 54,4 posto.

„HNB je zadnjih godina poticao kunsko kreditiranje kako bi se građani koji primaju plaću u kunama zaštitili od tečajnog rizika, ali iz perspektive uvođenja eura za tri do četiri godine, za očekivati je rast udjela gotovinskih kredita u euru zbog nižih kamata i izostanka rizika tečajnih fluktuacija koji će nestati uvođenjem eura“, mišljenja je Adrović. Vjeko Peretić dodaje da se na tržištu se nakon višegodišnjeg trenda okretanja kunskim kreditima primjećuje ponovno vraćanje povjerenja u euro.