Slovenija i krčki LNG terminal i u siječnju su dali najveći pečat hrvatskoj vanjskotrgovinskoj statistici, nakon što su je obilježili na razini 2021. Prema podacima DZS-a, izvoz u Sloveniju je na godišnjoj razini u siječnju porastao za 109,5%. To je susjednu državu, u koju je plasirano roba vrijednih više od 243 milijuna eura, učvrstilo na poziciji glavnog izvoznog tržišta, na koju se popela lani, preskočivši Italiju i Njemačku. Najviše za to, prema dostupnim podacima, zasluga pripada trgovini plinom, što zbog povećanih cijena, što zbog osjetno većih količina koje omogućuje LNG Terminal. Njegov trag najviše je vidljiv na uvoznim brojkama, jer je u siječnju uvoz iz SAD-a, iz kojeg stiže ukapljeni plin, naspram lanjskog siječnja porastao čak 800,8%, ukupno dosegnuvši 221 milijuna eura. U siječnju je izvoz plina i struje u odnosu na lani skočio 425% i prešao 159 milijuna eura. No, sa Slovenijom je i uz takav skok izvoza robna razmjena još u deficitu. Osim ova dva događaja, valja izdvojiti i još jedan koji obilježava siječanj, a to je da je Mađarska nastavila rasti na listi top-izvoznih tržišta, te je preskočila Njemačku i godinu počela na trećem mjestu.

Zahvaljujući Ininom izvozu sirove nafte na preradu u tamošnju Molovu rafineriju poslovanje na tom tržištu neprekidno raste zadnje dvije godine, a u odnosu na lanjski siječanj skočilo je više od 100%. Ostvaren izvoz od 197 milijuna eura za 1 milijun je bolji od plasmana u Njemačku, te neznatno zaostaje za izvoznim rezultatom u Italiji. Ukupno gledajući, izvoz u siječnju porastao je za 47,4% i dosegnuo 1,67 milijardi eura, što ga čini najvrjednijim hrvatskim izvoznim siječnjem u povijesti. U odnosu na rekordnu pretpandemijsku 2019. rezultat je ovog siječnja bolji za pola milijarde eura, međutim, sjenu baca to što je taj rast najviše pogurao rast cijena i trgovine naftom i plinom. Veće vrijednosti istina ostvaruju izvoznici iz svih djelatnosti, a izuzetak su farmaceutska i duhanska industrija.

Na glavno izvozno tržište EU rast je ostvaren u svim zemljama osim Finske, a izvezeno je ukupno 1,23 milijarde eura (+56%). U zemlje CEFTA-e plasirano je 253 milijuna eura, uz rast od 59%, a najviše se izvozi u BiH (137 milijuna) i Srbiju (75 milijuna).