Potrošnja energije u Europskoj uniji (EU) smanjena je u razdoblju od 1990. do 2015., ali je porasla ovisnost o uvozu fosilnih goriva, koja i dalje čine glavni izvor energije, premda su sve članice smanjile njihov udio u potrošnji, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata.

Ukupna potrošnja energije na razini EU-a u navedenom je razdoblju smanjena za 2,5 posto, na milijardu i 626 milijuna tona ekvivalenta nafte (Mtoe), objavio je europski statistički ured u ponedjeljak. Razina potrošnje smanjena je i za 11,6 posto u odnosu na najvišu razinu dosegnutu 2006. od gotovo milijardu i 840 milijuna tona ekvivalenta nafte. Sudjelujući s gotovo tri četvrtine u EU potrošnji energije u 2015. godini, fosilna goriva i dalje predstavljaju daleko najveći izvor energije, premda njihov udio konstantno opada proteklih desetljeća. U 2015. je iznosio 73 posto, nasuprot 83 posto 1990. godine.

Međutim, u istom se razdoblju ovisnost EU-a o uvozu fosilnih goriva povećala – na 73 posto uvezenih fosilnih goriva u 2015., sa svega nešto iznad polovine, odnosno 53 posto u 1990. godini. Drugim riječima, dok je 1990. godine jedna uvezena tona fosilnog goriva dolazila na svaku proizvedenu u EU, do 2015. godine taj je omjer narastao na tri tone uvezene za svaku proizvedenu u EU, navodi se u priopćenju statističkog ureda EU.

Njemačka najveći potrošač u EU

Njemačka je u 2015. ostala najveći potrošač energije u EU, s 314 milijuna tona ekvivalenta nafte, odnosno 19 posto ukupno potrošene energije u 28-članoj EU. Slijede Francuska, s 253 Mtoe ili 16 posto, Velika Britanija sa 191 ili 12 posto te Italija, sa 156 ili 10 posto. U usporedbi s 1990. najveći pad potrošnje energije u 2015. zabilježen je u tri baltičke zemlje – u Litvi, za 57 posto, u Latviji za 45 i u Estoniji za 37 posto.

U Hrvatskoj je potrošnja u tome razdoblju smanjena za gotovo 12 posto, na 8,5 milijuna tona ekvivalenta nafte u 2015. godini. Nasuprot njima, najveći rast potrošnje zabilježen je na Cipru, za 41 posto, u Irskoj za 38, te u Španjolskoj i Austriji za 35, odnosno 33 posto.  Pad udjela fosilnih goriva u energetskoj potrošnji u svim članicama U razdoblju od 1990. do 2015. godine sve su zemlje članice zabilježile pad udjela fosilnih goriva u energetskoj potrošnji, pri čemu je najizrazitiji pad imala Danska, s čak 91 na 69 posto. Slijede Latvija s padom na 61 posto, s 83 posto, te  Rumunjska, gdje je udio smanjen na 74 posto, s 96 posto.  

U Hrvatskoj je udio fosilnih goriva u energetskoj potrošnji smanjen na 70 posto u 2015. godini, s 81 posto 1990. godine, pokazalo je Eurostatovo izvješće.  Velika je većina članica, međutim, ostala u velikoj mjeri ovisna o fosilnim gorivima u potrošnji energije, pokazalo je izvješće. U samo tri zemlje članice udio fosilnih goriva bio je manji od 50 posto energetske potrošnje, pri čemu je u Švedskoj iznosio 30 posto, u Finskoj 46 a u Francuskoj 49 posto, navodi se nadalje u tom izvješću. 

U većini članica u porastu ovisnost o uvozu fosilnih goriva

U većini članica EU-a u razdoblju od 1990. do 2015. porasla je ovisnost o uvozu fosilnih goriva, pri čemu je daleko najizrazitiji skok zabilježila Velika Britanija, na 43 posto u 2015. godini, sa svega dva posto 1990. godine. U Poljskoj je, primjerice, skočila na 32 posto, sa svega jedan posto.

U Hrvatskoj je u 2015. ona uvećana na 64 posto, sa 42 posto u 1990. godini, pokazalo je izvješće Eurostata. Najmanje ovisne u 2015. o uvozu fosilnih goriva bile su Danska, sa svega četiri posto, te Estonija, sa 17 posto, pokazalo je izvješće.