Prolazno vrijeme banaka u prva tri mjeseca na razini je pretpandemijskog; kumulativna dobit dobit je dosegnula 1,1 milijardu kuna. Prema podacima Hrvatske narodne banke od 23 kreditora gotovo svi su poslovali s dobiti, a u uzlaznoj putanji su i pokazatelji profitabilnosti.

“Poslovanje kreditnih institucija u prvom tromjesečju 2021. rezultiralo je s dobiti u iznosu od 1,1 milijardi kuna što je gotovo jednako dobiti ostvarenoj u istom tromjesečju 2020. Pokazatelji profitabilnosti porasli su u odnosu na njihovu vrijednost s kraja 2020.

Prinos na imovinu povećao se s 0,6 posto na 0,9 posto, a prinos na kapital povećao se s 4,4 posto na 6,8 posto”, ističe HNB. Na veliku trojku, Zagrebačku, PBZ i Erste, otpada tri četvrtine ostvarene dobiti. Kao lider s 26,3 posto tržišta Zaba podvlači crtu pod 416,8 milijuna kuna, slijedi Privredna banka Zagreb sa 195,4 milijuna kuna (20,4% udjela) i Erste koji je na 16,8% tržišta inkasirao 179,6 milijuna kuna.

Četvrti po aktivi OTP, kvartal je završio s 41,1 milijun kuna, rame uz rame mu je RBA s 40,3 milijuna kuna, a (u većinskom) državnom vlasništvu HPB banka imala 40,3 milijuna kuna. Od 23 kreditora samo je Imex banka, s 0,29 posto aktive, prijavila gubitak nešto veći od 3 milijuna kuna. Hoće li ostati i jedina tek će se vidjeti jer privremeni nerevidirani rezultati povijesno znaju poprilično odstupati od konačnih.

Prva tri mjeseca godine donijela su rast ukupne aktive za 8,2 milijarde (na 470,7 milijardi kuna) u odnosu na prosinac zahvaljujući rastu depozita kod središnje banke i odobrenih kredita. Supervizor ističe da je povećanje ukupnih kredita i predujmova za dva posto i pad neprihodujućih kredita (NPL) za 0,9 posto “rezultiralo daljnjim smanjenjem udjela NPL-ova u ukupnim kreditima, s 5,4 posto na kraju 2020. na 5,3 posto na kraju prvog tromjesečja 2021.”

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta napominje da su banke u pandemiji zahvaljujući regulatornoj potpori pokazale relativno dobre rezultate.

“Značajno za sustav u ovoj godini vidjet će se povećanje profitabilnosti zbog promjene sheme izdvajanja premija osiguranja depozita što bi bankama moglo ostaviti i do 500 milijuna kuna u bruto iznosu, ovisno o poreznom štitu oko 400 milijuna”, kaže. To je specifičnost domaćeg sustava, nastavlja, no diljem Europske unije regulatorno su se banke podupirale da ostanu stabilne u krizi.

Iako su objektivno regulatorni troškovi hrvatskog bankarskog sustava relativno visoki, pitanje je tajminga relaksacije. Da, imat ćete bolji rezultat, ali više nemate tako široku policu osiguranja, ostaje vam ‘obična polica’ umjesto kaska u slučaju izvanrednih događaja”, ističe Lovrinčević.

Loši kredit bilježe blagi rast kod kućanstava sa 7,1 na 7,2 posto, no kad su u pitanju korporativni zajmovi primjetan je pad s 12,5 posto na 12,1 posto. Za supervizora koji je nedavno upozorio da rizici za financijski sustav ostaju na povišenim razinama (među njima i pritisci na zarade banaka) slika banaka u drugoj godini pandemije zadovoljavajuće je stabilna.

“Ključni pokazatelji kapitaliziranosti dodatno su osnaženi u prošloj godini zadržavanjem dobiti i ciljanim regulatornim prilagodbama vezanima uz pandemiju. U prvom tromjesečju 2021. zadržali su se na vrlo visokim razinama, a stopa ukupnoga kapitala iznosila je 25,1 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od minimuma od osam posto”, navodi HNB.

Pritom je zadovoljavajuće visoka i likvidnost sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti; ona je krajem ožujka iznosila 187,3 posto, a sve su banke zadovoljavale minimalne zahtjeve. U Hrvatskoj udruzi banaka komentiraju da recesija nije omela sposobnost banaka da odgovore na potražnju za kreditima iako je do značajnog pogoršanja došlo kod neto prihoda od standardnih proizvoda i usluga.

Godišnji neto kamatni prihod pao je 5,2 posto, a neto prihod od provizija i naknada 6,8%, no dobit je ostala gotovo ista zahvaljujući značajnom povećanju ostalog neto nekamatnog prihoda, prvenstveno priljeva od dividendi.

“Može se zaključiti da su banke na izlasku iz ove krize u pogledu likvidnosti i solventnosti još spremnije odgovoriti na potražnju za kreditima nego što je bio slučaj u prethodnoj krizi. Umanjeni rezultat i marže daju snažan poticaj za poboljšanje rezultata kroz povećanje obujma poslova (kreditiranje), no strukturna ograničenja na strani potražnje, osim kod stambenog kreditiranja, zasad ograničavaju kreditni rast”, kaže direktor HUB-a Zdenko Adrović.

No, može li se pretpostaviti da je najgore od krize prošlo i da li je realno očekivati nastavak iste dinamike rezultata do kraja godine? “Pojava vrlo blagog oporavka gotovinskih nenamjenskih kredita početkom 2021. nakon osjetnog smanjenja lani ukazuje da bi se uskoro i na planu potrošnje oporavak mogao ubrzati i učvrstiti izglede za postizanje stope rasta realnog BDP-a od oko 5% u ovoj godini.

Banke su spremne odgovoriti na očekivani rast potražnje za kreditima kada oporavak uzme maha kroz jačanje investicijske aktivnosti, što očekujemo već ove godine”, oprezno odgovara.

Otvoreno ostaje što nakon 30. lipnja kada istječe odluka da se na europskoj razini moratoriji i drugi instrumenti pomoći klijentima ne klasificiraju u loše kredite. “Izgledno je da će se omjer loših kredita blago pogoršavati, ali sve europske države imaju sličan problem i traže se kvalitetna rješenja, odnosno kombinacija državnih i privatnih mjera koje bi omogućile poduzećima dovoljnu likvidnost u narednom razdoblju”, priznaje Adrović.

Očekuje nove linije osigurane jamstvenih shemama, individualna rješenja i restrukturiranje postojećih obveza te državne potpore za ona poduzeća koja još uvijek nemaju adekvatne prihode.

“Vjerujem da će poduzete mjere spriječiti oštar porast nenaplativih potraživanja i osigurati poduzećima dovoljnu likvidnost za proces oporavka.

U ovoj godini očekujemo početak gospodarskog oporavka te će Hrvatska će u narednom razdoblju koristiti značajna europska sredstva koja će odigrati izuzetno važnu ulogu u procesu oporavka”, zaključuje.