Nakon polovine prijeđene godine domaći poslodavci optimističniji su nego ranije. Očekuju će rast BDP-a dosegnuti 3 posto u 2023., umjesto jedan posto koliko su prethodno prognozirali. Pritom bi u drugom tromjesečju BDP trebao ubrzati između 3,5 i 4 posto. S obzirom na putanju javnog duga, iduće godine kreditni rejting mogao bi dosegnuti najelitniji rang ‘A’.

U 2024. godini Hrvatska udruga poslodavaca prognozira rast dva posto rasta, navode u publikaciji Kvartalni izgledi. Podvuče li se crta, poslodavci su optimističniji od (poslovično optimistične) Vlade koja je u travnju iznijela prognozu rasta od 2,2 posto ove godine i 2,6 posto iduće.

Rast plaće više od 10 posto
Povećana je procjena prosječne inflacije na sedam posto, što je pola postotnog boda više nego u prethodnoj procjeni. Za iduću godinu poslodavci očekuju smanjenje inflacije na 3,5 posto. Vlada očekuje usporavanje inflacije u ovoj godini na 6,6 posto, a u idućim godinama očekuje znatno usporavanje, 2,8 posto u 2024., 2,4 posto u 2025. i 2,2 posto godinu nakon toga.

Plaće bi prema novoj HUP-ovo procjeni ove godine trebale rasti za 10,4 posto u odnosu na prošlu godinu, a za 2024. predviđa se njihov rast od 7,2 posto dok stopu nezaposlenosti za ovu godinu procjenjuju na 6,6, a za iduću na šest posto.

“Dobre trendove možemo zahvaliti jačanju turističkih izgleda i robusnom tržištu rada u korist osobne potrošnje, rastu javnih investicija iz EU fondova te snažnom poboljšanju energetske bilance”, kažu u HUP-u. U nastavku godine očekuju daljnji rast realnih primanja stanovništva, između tri i tri i pol posto, rast zaposlenosti od 2,7 posto te ubrzanje rasta investicija (+7,5 posto) na krilima europskih fondova.

Smatraju da je za održiv rast BDP-a na razini od tri posto u srednjem roku nužna uspješna apsorpcija EU-ovih fondova, aktivne politike tržišta rada, daljnje smanjenje poreznih i neporeznih davanja i birokracije uz reforme pravosuđa, državne administracije, korporativnog upravljanja i obrazovanja, ubrzanje zelene tranzicije te ulaganja u nematerijalnu imovinu.

Javni dug države trebao bi pasti na 63,3 posto BDP-a u ovoj te 60,3 posto u idućoj godini, uz deficit proračuna jedan posto ove godine, a u 2024. godini 1,5 posto. S obzirom na dobre performanse javnih financija, poslodavci očekuju da bi Hrvatska u 2024. mogla zaslužiti kreditni rejting na razini ‘A’ što bi utjecalo na pad ‘spreadova’ na hrvatske obveznice za 50-ak baznih bodova te pozitivno utjecalo na zaduživanje države i domaćih poduzeća.

Rasterećenje dohotka
Uz takve trendove i nominalni rast plaća koji ubrzava iznad 10 posto te veću zaposlenost potaknutu imigracijom, HUP očekuje nastavak rasta suficita u lokalnoj državi i otvaranje prostora za jače rasterećenje plaća kroz niže porezne stope te uz adekvatniji porezni tretman turističkog najma.

Smatraju da je jednako važno iskoristiti priliku za rasterećenje dohotka visokokvalificiranih radnika te promovirati njihovo zapošljavanje kao ključni element u naporima za podizanje razine produktivnosti budući da je prema produktivnosti po satu Hrvatska na tek 68,4 posto prosjeka Unije.

“Vrijeme je za reforme jer su ključne za zadržavanje stope rasta BDP-a na razini oko tri posto. Manja i efikasnija državna i lokalna uprava te učinkovitije javne službe poduprle bi razvoj gospodarstva, koje u razdoblju rasta može kreirati nova i dobro plaćena radna mjesta te uz reforme ima prostor za snažnije povećanje plaća, a time i standarda i jače punjenje proračuna”, zaključuju u HUP-u.