Malo je privatnih objekata kod nas osigurano od rizika potresa, a unatoč nedavnom iskustvu teško da će ih biti mnogo više jer su police sada i skuplje nego prije, ne pokrivaju potrese ispod određene jačine, a tu je i “karenca”, tj. poček do aktiviranja police.

Dva tjedna nakon snažnog potresa u Zagrebu, ali u dijelu Krapinsko-zagorske županije, nadležnim je službama pristiglo, tvrdi se, oko 28.000 prijava oštećenja za preglede sigurnosti zgrada. Kolike su financijske štete još se ni izbliza ne može govoriti.

Višemjesečne procjene

Osim stambenih zgrada, stradali su i mnogi kulturni spomenici, sakralni objekti, zgrade gradskih i državnih institucija, pa će procjene trajati mjesecima. Poseban zakon kojim će se regulirati obnova trenutno prolazi stručnu raspravu, a uz politička prepucavanja HNS-a i Milana Bandića za ovaj je ponedjeljak resorni ministar Predrag Štromar najavio novu verziju zakona.

Prema dosadašnjim najavama, mimo gradskih i državnih zgrada javne namjene, program predviđa državno financiranje gradnje “nepopravljivih” te sanacije konstrukcije teže oštećenih privatnih kuća i višestambenih zgrada, s tim da bi se zajedničke prostorije obnavljale iz pričuve, a unutarnje uređenje sami građani.

Što se tiče privatnih starih zgrada u centru Zagreba, gradonačelnik Bandić vlasnike je optužio za neodržavanje svojih nekretnina podsjećajući da im je Grad svojedobno nudio čak 80% sredstava za obnovu pročelja i krovišta, a od njih 4000, kaže, prijavilo ih se samo 383.

Prema svemu sudeći, tu će uskočiti država. No, ukupno gledano, nemali iznosi šteta past će ipak na vlasnike nekretnina, a isto vrijedi i za npr. automobile. Malo je privatne imovine osigurano od rizika potresa kod osiguravajućih kuća.

Osiguravatelji su neposredno nakon potresa uputili pozive za prijave šteta svojim klijentima, a u vodećem Croatia osiguranju (CO) kažu kako stalno zaprimaju prijave te da ih je u prvih tjedan dana nakon potresa stiglo više od 2000. “Sve su u postupku rješavanja i bit će riješene, prema zakonskim rokovima, najkasnije u roku 30 dana od dana prijave”, naveli su u odgovoru na naš upit.

U procjene kolike bi mogle biti isplate šteta po policama koje pokrivaju rizik potresa ne žele se upuštati, a ne iznose ni koliki je broj ili postotak takvih polica, kao ni koliki se dio prijava šteta odnosi na privatne kupce i na pojedine vrste imovine.

U Allianzu, pak, zasad ne komentiraju ni stanje zaprimljenih prijava, bilo za građevinske objekte, stvari ili vozila u okviru paketa kasko osiguranja koja pokrivaju i potrese. Udjel objekata osiguranih od potresa u općoj je populaciji nizak, kažu u CO-u, dodajući kako se nadaju da će ova situacija doprinijeti povećanju svijesti građana o potrebi osiguranja vlastite imovine.

U Hrvatskom uredu za osiguranje kažu kako ne mogu govoriti o tome koliko ukupno polica (brojem i premijski) uključuje potres jer se statistika osiguranja vodi prema vrstama i rizicima na ukupnoj razini, ali znaju, kažu, da tek manji dio osiguranika ima osiguranje koje pokriva i štete od potresa.

Većina štiti od požara

U strukturi ukupne zaračunate bruto premije, osiguranja od požara i elementarnih šteta čine oko 6,5 posto, a prošle je godine u tom segmentu ZBP povećana za 5,6 posto, sa 645 na 681,6 milijuna kuna.

Međutim, znatno veći dio tih osiguranja odnosi se na požare, a osim toga lagani rast broja i premije osiguranja od potresa više je rezultat premijskog rasta u industriji, tj. kod korporativnih klijenata.

U osiguranju privatne imovine, kao i imovine koja je kolateral za bankarske kredite, osiguranja od potresa znatno su manje zastupljena jer banke zahtijevaju samo osiguranje rizika požara, dok se privatni kupci polica osiguranja sami ne odlučuju često za rizik potresa jer su tu premije relativno visoke, a ljudi očito kalkuliraju i s računom vjerojatnosti.

“Nakon potresa dosta je klijenata zvalo i raspitivalo se o uvjetima tih polica, bojeći se vjerojatno novog jačeg udara. Ali te su police sada skuplje nego prije, ne pokrivaju potrese ispod određene jačine (npr. pet stupnjeva), a tu je i “karenca”, odnosno poček od ugovaranja do aktiviranja police od 45 dana”, govori jedan zastupnik u osiguranju koji je, kaže, imao 20-ak klijenata s policama koje pokrivaju potres.

Vezano uz osiguranja zgrada, u HUO-u ističu i kako se “zgrada kao takva treba kod osiguratelja posebno osigurati kroz dogovor suvlasnika i upravitelja zgrade”.

Police osiguranja koje zaključuju vlasnici stanova za svoje stanove ne odnose se na zajedničke dijelove zgrada, poput stubišta, krovova ili podruma. No, takva su osiguranja za zgrade kod nas također rijetkost, kažu, pa te procjene rade druge institucije.