Hrvatska i Rumunjska kao članice Europske unije i NATO-a ostvaruju blisku političku suradnju, ali postoji veliki potencijal u gospodarskoj suradnji koji nije dovoljno iskorišten, ocijenili su hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i njezin rumunjski kolega Klaus Iohannis na gospodarskom forumu u utorak u Bukureštu.

Predsjednica Grabar-Kitarović boravi u trodnevnom službenom posjetu Rumunjskoj, a tim je povodom organiziran i Hrvatsko-rumunjski gospodarski forum na kojemu sudjeluju 22 hrvatske i 45 rumunjskih tvrtki. Forum su organizirale dvije gospodarske komore, a kako bi naglasili važnost razvoja gospodarske suradnje sudionicima se obratilo dvoje predsjednika.

Grabar-Kitarović je rekla da postoje velike poslovne prilike koje nude hrvatsko i rumunjsko tržište, te dodala da postoje potencijali u jačanju gospodarskih, poslovnih i investicijskih veza između dviju država. "Vaše sudjelovanje uvelike pokazuje da naše poslovne zajednice uživaju solidno i uzajamno korisno gospodarsko partnerstvo, koje istinski nastoje unaprijediti i dodatno učvrstiti", rekla je.

Hrvatska predsjednica naglasila je da je pred Hrvatskom i Rumunjskom "još dug put koji moraju prijeći kako bi dostigle gospodarski razvoj i životni standard takozvane stare Europe". "Radujem se stoga što Hrvatska i Rumunjska ostvaruju blisku suradnju i u okviru Inicijative triju mora, u skladu s našim zajedničkim stajalištima da je čvršćim infrastrukturnim povezivanjem srednje Europe moguće povećati konkurentnost te potaknuti gospodarski rast koji bi nas približio zapadnim članicama Europske unije", kazala je.

Iohannis istaknuo važnost gospodarstvenika u razvoju odnosa

Rumunjski predsjednik Iohannis posebno je naglasio ulogu samih poslovnih ljudi u jačanju gospodarske suradnje, izrazivši nadu da će i ovaj forum tome doprinijeti.

"Naše su zemlje među najmlađim članicama Europske unije, zemlje koje se zalažu za zajedničke vrijednosti jedinstva i solidarnosti unutar Unije. Predlažem da iskoristimo potencijal kojim raspolažemo kako bismo nadalje osnažili proces integracija. Glavni impuls za to trebate biti vi, poslovni ljudi. Ohrabrujem vas da optimizmom pronalazite sve gospodarske mogućnosti koje mogu ojačati suradnju između dviju zemalja", rekao je Iohannis.

"Zadnjih je godina na području bilateralnih odnosa postignut znatan napredak, ostvarena je dinamika trgovinske razmjene od oko 300 milijuna eura, premda je to daleko ispod potencijala. U prvom je polugodištu ove godine trgovinska razmjena povećana za gotovo 30 posto što je vrlo dobar rezultat, ali predlažem da budemo još ambiciozniji, posebno na području visokih tehnologija. Također je važno ostvariti regionalnu energetsku suradnju", naglasio je rumunjski predsjednik.

"Često gospodarstvenici sami ostvaruju napredak čak i kad državne institucije ne uspijevaju ostvariti svoj zadatak uspostavljanja stabilnosti i predvidljivosti gospodarskog okruženja, stoga su upravo poduzetnici onaj glavni 'pogon' za razvoj odnosa", zaključio je.

Ključna područja obrana, elektroindustrija, informatika, promet i turizam

Grabar-Kitarović je gospodarstvenicima poručila da partnerstvo dviju zemalja osobit potencijal ima u ključnim područjima kao što su obrambena industrija, elektroindustrija, informatičke tehnologije, promet, infrastruktura i turizam. Također je naglasila važnost prometnog povezivanja, "napose zračnim linijama i riječnim dunavskim putom". "U tom smislu, pozdravljam uspostavu izravne zračne linije između Zagreba i Bukurešta i sezonskih letova na relaciji Bukurešt – Split, koje su povećale turističku razmjenu", rekla je hrvatska predsjednica.

Predsjednik suorganizatora foruma Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović rekao je da ga posebno raduje porast trgovinske razmjene između Hrvatske i Rumunjske u prvih šest mjeseci 2017. godine. "Postoji veliki potencijal za unaprjeđenje gospodarskih odnosa te bih svakako istaknuo promet i infrastrukturu, energetiku, informacijsko-komunikacijske tehnologije, obrambenu industriju, brodogradnju, automobilsku industriju, turizam, strateška partnerstva te zajednički nastup na trećim tržištima“, rekao je Burilović.

"Nadam se da će razgovori biti korisni za sve uključene", rekao je Burilović i poručio rumunjskim tvrtkama da su vrata Hrvatske otvorena, kako za suradnju na hrvatskom tržištu tako i za zajednički nastup na trećim tržištima.

Na forumu sudjeluje 45 rumunjskih i 22 hrvatske tvrtke, među kojima i AD Plastik, Crosco, HS Produkt, Kamgrad, Stražaplastika, Luka Vukovar i IGH. U prvih šest mjeseci ove godine robna razmjena između Hrvatske i Rumunjske iznosila je 157,3 milijuna eura što je rast od 25 posto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine. Hrvatski izvoz porastao je za 35 posto i iznosio je 71,6 milijuna eura, a uvoz iz Rumunjske iznosio je 85,8 milijuna eura, 20 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Kasnije u utorak predsjednica Grabar-Kitarović će u Bukureštu održati odvojene radne sastanke s čelnicima rumunjskog parlamenta i s patrijarhom Rumunjske pravoslavne crkve Danielom, a na Bukureštanskom sveučilištu održat će predavanje pod naslovom "Doprinos Hrvatske konsolidaciji Europe". 

U srijedu hrvatska predsjednica putuje u Temišvar gdje će održati predavanje na početku akademske godine na Zapadnom sveučilištu. Istoga dana Grabar-Kitarović će posjetiti mjesta Karaševo, Klokotić i Lupak u kojima će se susresti s predstavnicima hrvatske zajednice u Rumunjskoj.