Tržište kapitala ima svoj potencijal i iznimno je važno da ono jače zaživi, kako zbog samih poduzeća tako i za građane ulagače i institucionalne investitore. Važno da je imamo nova izdanja i to ne samo zbog jedne grupe investitora, a to su mirovinski fondovi. Kultura i znanje potrebno za razvoj kroz dioničko tržište ne može doći preko noći, no od njega svakako ne treba niti odustati.
Europska regulatorna struktura je u potpunosti prenijeta, sada je važno stvoriti prave motivacijske okvire da se kompanije ohrabre i okrenu transparentnosti. Također, važno je i da se financijski sektor pritom potakne u razvoju novim digitalnih investicijskih usluga, a građane da se bolje upoznaju s prednostima i rizicima i tako stvore novu vrstu održivog povjerenja u takvu vrstu ulaganja.
Zato smo i vrlo aktivan dio Radne skupine Ministarstva financija u izradi strateškog okvira za razvoj domaćeg tržišta kapitala kako bi se kroz dijagnozu postavili ciljevi i planovi za promjene koje su nužno potrebne.
Razvoj domaćeg tržišta kapitala ključan je preduvjet i za pristupanje Hrvatske OECD klubu najrazvijenijih gospodarstava, što će također biti jedan od glavnih izazova u vremenu pred nama.
Jednostavniji procesi
Jedna od stvari o kojem će posebno povesti računa su sami investicijski računi. Građanima koji ulažu na tržištu kapitala omogućit će se tako jednostavniji proces investiranja, dezinvestiranja i obračuna poreza.
S druge strane, javne ponude imaju svoje skrivene troškove. No, prednost tržišta leži u raznolikosti investitora koji neće zahtijevati trenutačni povrat novca u kriznim situacijama, iako će tražiti transparentne podatke o poslovanju. Visoka razina transparentnosti može predstavljati teret za mnoge poduzetnike u Hrvatskoj, posebno kada je riječ o inicijalnoj javnoj ponudi (IPO-u). To su neizbježni elementi ‘higijene’ na tržištu kapitala – ne možete tražiti financiranje, a ne otkriti informacije o poslovanju.
Kad se uzmu u obzir svi troškovi izlaska na burzu i usporede s troškovima kamata pri podizanju kredita, izlazak na burzu može biti isplativiji, iako zahtijeva više truda. Ipak, često se podcjenjuje činjenica da nakon uvrštenja na Zagrebačku burzu, tvrtka postaje vidljiva na tržištima Europske unije, što može biti iznimno korisno za poduzeća koja teže globalnoj prisutnosti.
Također, tržište kapitala jedan je od važnih kanala kroz koji se može financirati zelena tranzicija, a na što računaju gotovo sve zemlje Europske unije. To je druga strana medalje koja će biti važna budućim generacijama, jer ako ulažete kao investitor u kompaniju koja posluje održivo tako i sami mijenjate gospodarsko okruženje. Korporativno izvješćivanje od velike je važnosti za potrošače, državu, zaposlenike i investitore.
Veća transparentnost
CSRD kroz izmjene Zakona o računovodstvu, Zakona o reviziji i Zakona o tržištu kapitala uvodi značajne promjene i u dijelu održivog financiranja. Uvode se novi zahtjevi izvješćivanja u pogledu okolišnih, društvenih i upravljačkih (ESG) pitanja iz dvije perspektive, a koje zahtijevaju prikaz informacija primjenom načela dvostruke materijalnosti: kako ESG pitanja utječu na poslovanje društva (razvoj, poslovne rezultate i položaj poduzeća) i kako sâmo društvo svojim poslovnim modelom utječe na ESG pitanja.
Početak objave takvih izvješća bit će važna i financijskom sektoru koji su obveznici objava prema Uredbi o objavama povezanim s održivosti (SFDR). Financijski tržišni sudionici time bi mogli u potpunosti ispuniti svoje obveze izvješćivanja i odmaknuti se od korištenja procjena koje nemaju ishodište u informacijama koje objavljuju sama društva u koja se ulaže.
U konačnici, objavom tih izvješća podići će se i ukupna razina transparentnosti na tržištu kapitala. To će biti vrlo zahtjevan proces uz mnogo prilagodbe i nadzora i na europskoj i na nacionalnoj razini, ali je u cilju razvoja društva i tranzicije koju trebamo dugoročno isplativo.
