Nove tehnologije donose i velike promjene u bankarskom sektoru. Od kriptovaluta i blockchaina do FinTecha i novih načina plaćanja.

Na koji se način regulatorni okvir prilagođava tim promjenama, koja je uloga Inovacijskog huba, što za Hanfu znači suradnja s izraelskim agencijama na području fintecha, koliko su opasne kriptovalute te koliko hrvatske kompanije slijede trend novog korporativnog načina upravljanja, upitali smo Antu Žigmana, predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor Financijskih usluga – Hanfe.

Kao regulator kako promišljate tehnološke  promjene u bankarskom sektoru, gdje vidite najveće opasnosti, a gdje prepreke? 
Regulatorna debata o tehnologiji i financijskim inovacijama išla je u dva smjera. Prvi, koji možemo nazvati "reguliraj i ograniči" reagira negativno na razvoj novih proizvoda i poslovnih modela, a u nekim država praćenjem i izričitom zabranom inovacija koje se ne uklapaju u postojeći regulatorni okvir.   Drugi smjer imaju regulatori u EU koji možemo nazvati "čekaj i prati", a čiji korijeni su u stavu da financijski sektor treba inovacije jer one mogu biti korisne. No, to znači aktivno praćenje financijskih inovacija i donošenje regulatornih mjera kada se za to ukaže potreba, a što je jasno izraženo u Akcijskom planu za FinTech kojeg je donijela Europska komisija sredinom 2018. Regulatorni okvir u pravilu je tehnološki neutralan i orijentiran na zaštitu društvenih ciljeva. To je prije svega zaštita ulagatelja, posebno onih malih, sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma i sprječavanje sistemskih rizika. Unutar toga nije propisano koju tehnologiju sudionici na tržištu trebaju koristiti, na njima je da odaberu i razviju tehnološko rješenje sve dok zadovoljavaju gore navede principe. Većina prepreka za razvoj FinTecha su uglavnom tehnološke i poslovne naravi, a manje regulatorne. FinTech će se razvijati ovisno o tome kolika je potražnja za njihovim proizvodima. 

Kada govorimo o kriptovalutama one se čine privlačnima mlađim ljudima. Gdje treba paziti prilikom ulaganja u kriptovalute? 
Riječ je o proizvodima čija vrijednost podliježe značajnoj fluktuaciji u vrlo kratkom vremenu. Istovremeno nema instrumenata zaštite investitora, a proizvodi uglavnom nisu regulirani. Osim toga može doći i do nemogućnosti prodaje kriptovalute, te do nedostatka informacija o vrijednosti. Zatim su mogući operativni problemi na platformi za trgovanje, poput zastoja u radu, hakerskog napada ili nemogućnosti pristupa elektroničkom novčaniku.  Treba naglasiti da se regulatorni okvir polako prilagođava, kao na primjer, donošenjem nove regulative vezane uz sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koja obuhvaća pružatelje usluga u razmjeni i pohrani crypto imovine. Od početka 2020. godine svi oni koji se bave poslom vezanim za kripto imovinu morati će se registrirati kod Hanfe u sklopu Zakona o sprečavanju pranja novca.  Važan utjecaj imaju i institucionalni ulagatelji čijim ulaskom na velikim tržištima poput SAD-a ili UK-a vidimo i razvoj novih standarda ponašanja i oblikovanja novih reguliranih proizvoda povezanih s crypto imovinom. 

Kako gledate na Inicijalne javne ponude kriptovaluta (ICO), mogu li one zamijeniti klasične IPO-e u budućnosti? 
Podaci pokazuju da se ispuhao balon inicijalnih javnih ponuda kriptovaluta. To je vjerojatno jedan od najrizičnijih nusproizvoda pojave crypto imovine i DLT-a. Mnogi su investitori za svoje ulaganje dobili sada bezvrijednu i nelikvidnu imovinu, a veliki broj ICO-a provodila su društva iz egzotičnih država koja su nudila samo obećanja neke buduće korisnosti 'tokena' a koji u osnovi nisu imali nikakve fundamente. Kada radite javnu ponudu i tražite financiranje poslovnog poduhvata ulagateljima nudite za uzvrat prenošenje određenih prava, a oni gledaju fundamente vašeg poslovanja i tržišne okolnosti. Većina ICO-a nije nudila ništa osim kratkoročnog ushićenja, a zbog toga se i ICO balon ispuhao sam od sebe.  ICO ne može zamijeniti klasično prikupljanje kapitala, što pad interesa jasno pokazuje. S druge strane, primjena novih tehnologija (DLT, AI/machine learning i dr.) vjerojatno može promijeniti način na koji se provodi javno prikupljanje kapitala te ga učiniti efikasnijim i dostupnijim. Značajan dio ICO-a je strukturiran tako da zaobilazi trenutačni regulatorni okvir, a Hanfa je u okviru svojih ovlasti pravodobno i u više navrata upozoravala na opasnost investiranja u takav oblik imovine. Javno prikupljanje kapitala radi financiranja određenih projekata u pravilu je regulirana djelatnost jer sa sobom nosi niz rizika za ulagatelje, a iza tih propisa i pravila stoji duga povijest i iskustvo financiranja poslovnih poduhvata. 

Hanfa je pokrenula i Inovacijski hub za Fintech. Možete li nam reći nešto više o tome? Imate li već upita prema Inovacijskom hubu i koja su najčešća? 
Inovacijski hub igra važnu ulogu u aktivnoj suradnji Hanfe s postojećim subjektima, pružateljima tehnoloških usluga, startupovima i ostalim dionicima koji koriste ili žele koristiti inovativna rješenja u području nebankarskih financijskih usluga. U razdoblju od šest mjeseci koliko postoji sudjelovali smo aktivno na nizu događaja vezanih uz financijske inovacije i tehnologiju kako bismo subjektima približili kompleksnu regulativu financijskih usluga kroz koji ih treba usmjeravati. Mnogi tehnološki subjekti s kojima smo došli u doticaj iako rade napredna tehnološka rješenja u financijskim uslugama nisu bili upoznati s mnogim važnim zahtjevima koje nameće regulatorni okvir.  Vezano za podršku Inovacijskog huba upita je bilo dosta, ali su oni uglavnom bili u fazi ideje. Na žalost, pravih projekata je malo, a to pokazuje i iskustvo ostalih regulatora u EU. Razvoj novih proizvoda je skup i on se uglavnom odvija u najvećim financijskim centrima kao što su London i Singapur. No, ipak, imamo i prijave konkretnih projekata. Među njima možemo razlikovati projekte reguliranih subjekata koji imaju na raspolaganju resurse i iskustvo, a koji su podršku Inovacijskog huba zatražili u kasnijoj fazi projekta i kojima je to bio kanal kako bi usavršili projekt prije formalne procedure pred Hanfom. S druge strane, projekti koje su prijavili manji, tehnološki orijentirani subjekti u razvoju su uglavnom još u ranoj fazi razvitka i takvi postupci očekivano traju. U početku se činilo da će većina interesa dolaziti iz industrije osiguranja no u ovom trenutku ni jednu industriju pod nadležnošću Hanfe ne možemo istaknuti jer su sve na neki način bile zastupljene u radu Inovacijskog huba. 

Nedavno ste potpisali suradnju s izraelskim agencijama oko Fintecha. Koji su glavni naglasci te suradnje? 
Značajno smo povećali aktivnost Hanfe u okviru suradnje s tijelima i regulatorima EU zbog jačanja međunarodne suradnje ali i internih kapaciteta. U slučaju koji spominjete jačamo međunarodnu suradnju s naglaskom na financijske inovacije gdje smo uočili potrebu da se naše aktivnosti prošire i izvan EU. Izrael je jedna od tehnološki najnaprednijih država na svijetu, te smo s kolegama iz Izraela potpisali Memorandum o razumijevanju na području financijskih inovacija koji uređuje dijeljenje informacija, dijalog i dijeljenje znanja na temu FinTecha i inovacija na području financijskih usluga. Memorandum uključuje i mehanizam upućivanja i podrške subjektima koji pružaju financijske inovacije. To znači ekvivalentan odnos prema subjektima iz obje države, kao i upućivanje na podršku kod nadležnog regulatora ako žele ući na tržište Izraela odnosno Hrvatske. Ne trebamo zaboraviti da je naše tržište od 2013. cijela Europska unija i da subjekti regulirani od Hanfe svoje usluge uz passport režim mogu pružati i u drugim državama članicama EU. Širenje međunarodne suradnje u ovom segmentu namjeravamo nastaviti i u budućnosti.

Aktivni ste i u području tzv 'novog kapitalizma' ili novog korporativnog načina upravljanja koje je na zapadu sve češće tema? Ima li trenutno među hrvatskim kompanijama snage, ali i interesa za takvu vrstu promjene paradigme?
U kolovozu ove godine 181 predsjednik uprave američkih kompanija uključujući Apple i JPMorgan potpisao je izjavu o stvaranju novog korporativnog upravljanja. Njihov je glavni motiv da vode računa o svim dionicima jedne kompanije što uključuje potrošače, zaposlenike, dobavljače, društvenu odgovornost i naravno dioničare. Glavni motiv ovakvih promjena je osigurati dugoročnu opstojnost kompanije na tržištu budući da se u društvu pojavljuju sve veće ekonomske razlike koje mogu ugroziti dugoročnu profitabilnost. Hrvatske kompanije će, prije ili kasnije, morati pratiti svjetske trendove na tržištu pa tako i u segmentu upravljanja. Kod nas su promjene možda sporije ali se one nezaustavljivo događaju. 

Hanfa provodi kontinuirano istraživanje o standardima korporativnog upravljanja u hrvatskim kompanijama. Koji su ključni problemi koje ste uočili?
Hanfa od 2011. godine objavljuje godišnje izvještaje o korporativnom upravljanju, a uočili smo da u hrvatskim kompanijama na burzi sjedi samo 40 posto nezavisnih članova nadzornog odbora. Istovremeno samo oko 20 posto žena sjedi u nadzornim odborima, te samo 15 posto u upravama hrvatskih kompanija. Također, prosječan broj dioničara koji sudjeluju na glavnim skupštinama je s 38 posto u 2014. godini pao na 22 posto u 2018. godini. Samo 30 posto izdavatelja imaju zaseban odjel ili zaposlenike zadužene za odnos s investitorima, a 30 posto društava izdavatelja nema internetske stranice na engleskom jeziku. 

Čini se i da je svijest među građanima o ulaganju u dionice dosta niska. Kako i kroz koje programe edukacije Hanfa može to mijenjati? Kako uopće probuditi male ulagače i okrenuti ih tržištu dionica? 
Dugoročno je za male ulagatelje važno raditi na povećanju razine financijske pismenosti te im edukacijom približiti sve prednosti ulaganja na tržištu kapitala kao i rizike koje takva ulaganja nose. Važno je razvijati tržište kapitala u koje investitori mogu imati povjerenja, te imati kvalitetne informacije na kojima će temeljiti svoje odluke. Također želimo razvijati i mrežu posrednika i savjetnika koji direktno rade s malim klijentima, a u konačnici svaki pozitivan događaj na tržištu najbolja je promocija baš prema toj kategoriji ulagatelja.  

Hrvatsko tržište kapitala čini se željno novih ponuda što smo vidjeli i kroz Kraš. Prema vašem mišljenju gdje je prostor za rast tržišta kapitala. Jesu li IPO-i ili državne kompanije na burzi? Nedavno ste i sami zagovarali IPO Hrvatske pošte?
Prostor za razvoj tržišta postoji, ali svako malo tržište kapitala poput hrvatskog bi trebalo pronaći  svoju tržišnu nišu, a IPO je samo jedan dio mjera koji može doprinijeti razvoju tržišta. Hanfa kao regulator i nadzorno tijelo provodi izuzetno puno aktivnosti da bi potaknula oživljavanje tržišta, od  aktivnosti u razvoju korporativnog upravljanja i podizanja kvalitete objavljenih informacija izdavatelja, osnivanja Inovacijskog huba, unaprjeđenju postojećih procesa i regulative, planiranog donošenja nove regulative o crowdfundingu i brojnih drugih. Smatram kako bi inicijalna javna ponuda i izlistavanje na burzu nekog državnog poduzeća pripomoglo razvoju tržišta kapitala, a Vlada će odlučiti kada i nad koji poduzećem će provesti IPO.

Iza nas je svjetsko razdoblje rasta, a prinosi padaju. Istovremeno, negativne kamatne stope u eurozoni guraju ulagače na druga ulaganja. Gdje vidite uopće potencijal za rast i može li naše tržište uopće u tim okolnostima oživjeti?
Financijsko tržište u razvijenim ekonomijama već dulje vrijeme muku muči s niskim prinosima, te svi tragaju za imovinom koja će donositi više prinose. Na hrvatskom tržištu kapitala postoji još uvijek veliki prostor za rast što pokazuje nedavni streloviti rast cijene Kraša. Mislim da je taj primjer sam po sebi dovoljan putokaz svima da hrvatsko tržište kapitala ima neiskorišteni potencijal. 

Je li vrijeme za promjenu regulative kako bi se mirovinskim fondovima povećao manevarski prostor za investicije?
Početkom ove godine stupio je na snagu paket zakona koji reguliraju mirovinske fondove. U tom je paketu značajno relaksirano ulaganje u sve oblike imovine s posebnim naglaskom na obvezne mirovinske fondove. Uvedena je mogućnost ulaganja u infrastrukturne projekte, te u nove poduhvate odnosno start-upove u koje mogu ulagati putem uređenih sustava za prikupljanje kapitala. Hanfa je prošli tjedan donijela Smjernice o ulaganjima putem takvih platformi. Također smo povećali limite za pojedinačna ulaganja, te ulaganja u dionička društva. Smatramo da je manevarski prostor dovoljno velik, a što pokazuju i konkretni podaci iz kojih je vidljivo da nisu iskorišteni svi limiti niti za ulaganje u dionice, niti u investicijske fondove i druge imovine. Trenutačno mirovinski fondovi kategorije A imaju uloženo u dionice između 30 i 41 posto neto imovine, a prema izmjenama ZOMF-a mogu imati 65 posto. Kod fondova kategorije B to je između 14 i 25 posto, a dopušteno je 40 posto, a limiti nisu dosegnuti niti kod ulaganja i investicijske fondove. U infrastrukturne projekte mirovinski fondovi kategorije A mogu uložiti 55 posto, a kategorije B do 35 posto neto vrijednosti imovine fonda, dok u startupove fondovi A mogu uložiti 0,2 posto, a kategorije B nešto manje, 0,1 posto neto vrijednosti imovine fonda. No, za sada mirovinski fondovi nemaju ulaganja u navedenu imovinu. 

U Europi i Hrvatskoj izrazito rastu cijene nekretnina, prošle ste godine upozoravali na činjenicu da osiguravatelji pojačano ulažu u tu vrstu ulaganja. U slučaju pucanja nekretninsko balona, prijeti li rizici tom sektoru?
Izloženost hrvatskih društava za osiguranje prema nekretninama jedno je od najviših u EU. Posljedica je to i našeg tradicionalnog usmjerenja prema nekretninama koje u svojoj osnovi nose veliki rizik pada cijene u slučaju krize. Međutim analize zasada pokazuju da nema značajnog rizika za osiguravajuća društva u Hrvatskoj budući su te nekretnine sticane po prijašnjim nižim cijenama, ali značajno novo povećanje izloženosti ne bi gledali sa simpatijama. Hanfa priprema stres testove prema Europskoj metodologiji koji će dati pravu sliku stanja upravljanja rizicima u osiguravajućim društvima. Također pripremamo i makroprudencijalne mjere za osiguravajuća društva koja će biti usmjerena na ulaganja u nekretnine.