Slovenska vlada je jučer navečer s 2,8 milijardi eura ekspresno dokapitalizirala tri državne banke, samo nekoliko sati nakon što je Europska komisija odobrila plan spašavanja banaka. Vlada je NLB dokapitalizirala s 1,5 milijuna eura, Novu KBM s 870 milijuna eura, dok je Abanka Vipo dobila je 348 milijuna eura.
Sutra bi se trebao organizirati prvi prijenos dugova većih poduzeća na Društvo za upravljanje potraživanja banaka (DUTB). Riječ je o Merkuru, cimosu, Adria Airwaysu, DZS-u, T2, hodlinzima Sava, Istrabenz, ACH, Zvon Ena i Zvon Dva te građevinskim poduzećima Primorje, SCT i Vegrad od kojih je većina u stečaju. Kako je malo vjerojatno da će DUTB uspjeti upravljati prenesenim dugovanjima, umjesto njega bi to za provizije mogle raditi banke koje su dale te iste loše kredite poduzećima kojima sada treba restrukturiranje. Kako je slovenska država bankama dala svježi novac, u zamjenu će ući u vlasništvo najvećih banaka. Stoga će dokapitalizacija prethodna ulaganja 96.700 građana u dionice istih tih banaka učiniti nevrijednima.
Svojih će se potraživanja morati odreći i vlasnici hibridnih obveznica pa se može reći da je sanacija banaka u Sloveniji koštala više od 2,8 milijardi eura.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Rezultat poslovanja slovenskih banaka koje su u vlasništvu države je , kako vidimo:
1. Potreba po dokapitalizaciji i dokapitalizacija državnih triju banaka u visini 2,8 milijardi eura( usput budi rečeno, dokapitalizacija NLB je 1,5 milijardi eura a ne kako je ovdje zapisano 1.5 miliona eura, a oko 445 miliona eura košta likvidacija Faktor banke i likvidacija Probanke);
2. Prijenos dugova većih poduzeća na DTUB (popularno nazvana Slaba banka, na koju se prenose dugovi,odnosno slaba potraživanja banaka);
3. Istiskivanja malih dioničara i to 96 700 dioničara, odnosno obezvređivanja vrijednosti njihovih dionica u državnim bankama;
4. Brisanje vlasnika hibridnih obveznica( sada se brišu ne samo neslovenci nego i sami slovenci):
A kako nas Jože P. Damijan na svom blogu „ Stres je iza, a sada na posao!“upozorava, slijede slijedeći koraci:
1. Financijsko prestrukturiranje prezaduženih poduzeća kojima se moraju otpisati dugovi,reprogramirati krediti i naći novi vlasnici;
2. Privatizirati banke u vlasništvu države;
3. Pokrenuti gospodarstvo i to po slijedećim prioritetima:
a) Ulaganjem u transportni i logističku infrastrukturu u okviru modela javnog i javno-privatnog vlasništva;
b) Istovremeno nastaviti sa daljom debirokratizacijom poslovan ja i započeti raditi na snižavanju poreza i doprinosa na rad. „Socijalna kapa“ kao mehanizam zaštite zaposlenih je prva nužna mjera;
c) Ostale reforme, kao reforma tržišta rada nije na prvom prioritetnom mjestu!
Sad nas zanima: da li je to cijena spašavanja slovenskog realnog gospodarstva od dužničkog gospodarstva koje bi njima nametnule banke u stranom vlasništvu i/ili je to cijena romantičkih koncepata slovenskih nacionalnih ekonomista o „Tri financijska stupca“?
Uključite se u raspravu