Hrvatskim štedišama do kraja ove godine bit će dostupno ulaganje u investicijsko zlato kroz mrežu poslovnica velikih domaćih banaka. Pokretač tog projekta je tvrtka Auro Domus Bullion Market (ADBM), tvrtka za proizvodnju i prodaju investicijskog zlata. Kako je u razgovoru za Poslovni dnevnik otkrio Davor Žic, direktor marketinga ADBM-a, tvrtka je u pregovorima s dvije velike banke u Hrvatskoj, ali će uskoro u pregovore s još nekoliko banaka.

"Naš austrijski partner ima oko 300 milijuna eura godišnjeg prihoda od prodaje investicijskog zlata, a otprilike 70 posto tog prihoda dolazi od prodaje zlata preko banaka. Cilj nam je da se putem osobnih bankara klijentima ponudi usluga prodaje investicijskog zlata kao opcija čuvanja imovine. Smatramo da bi to bilo dobro i za klijente banaka jer je zlato najviše otporno na nagrizanje vrijednosti novca, a korisno je i bankama jer je njihov trenutno najveći problem visoka razina štednje koju ne mogu plasirati. To koristi, naravno, i nama jer nam širi prodajnu mrežu i daje pristup do nove klijentele", kaže Žic. 

Prihodi u stabilnom padu
Banke su pokazale dosta dobar interes, dodaje, pregovori su u zreloj fazi i očekuje da bi ta usluga mogla biti dostupna do kraja godine. Da interes građana za ulaganje u zlato postoji, pokazuju i podaci o poslovanju  ADBM-a koji je započeo s radom prije tri godine. Za 2014. tvrtka je zabilježila 6,4 milijuna kuna prihoda, 2015. prihodi već skaču na 28 milijuna kuna, a ove godine očekuju oko 50 milijuna kuna, kaže Žic.  Inače, ADBM dio je grupe Auro Domus, tvrtke poznate po mreži poslovnica za otkup zlata. Što se tiče njihovih prihoda, Žic kaže da su u "stabilnom padu, ali to je posljedica pada cijene zlata proteklih godina jer nama je promet što se tiče broja transakcija više-manje stabilan", ističe Žic.  

Auro Domus je 2011. kroz 180 poslovnica uprihodio 147 milijuna kuna i ostvario dobit od 20 milijuna kuna, da bi prihodi 2012., kada je cijena unce bila na vrhuncu od 1900 dolara, skočili na 688 milijuna kuna uz dobit od 19 milijuna kuna. Godinu kasnije prihodi padaju na 303 milijuna kuna, a 2014. na 175 milijuna kuna. Lani su ostvarili 167 milijuna kuna prihoda, a ova bi godina trebala biti na razini lanjske, ističe Žic. Ne treba zanemariti činjenicu da je otkup zlata izvozni biznis, pa na njega utječe tečaj kune.

"Kao i svi izvoznici, imamo problem s tečajem. Kada je kuna prejaka, prihodi nam značajno padaju. Ove godine nam je očekivana dobit u prvom polugodištu zbog jake kune bila značajno manja", ističe Žic. Otkup zlata u javnosti je percipiran kao djelatnost usmjerena prema najsiromašnijima. Međutim, Žic tvrdi kako otkup zlata postoji u svijetu dugi niz godina, ali se prije radio u zlatarnicama. "Kriza je potaknula ljude na prodaju jer je cijena bila visoka i postali su svjesni da se može zaraditi", navodi Žic. 

Prosječna isplata 1000 kn
Na pitanje o strukturi klijenata, ističe kako realno postoji udio onih nižeg imovinskog statusa koji prodaju zlato da bi poboljšali financijsku situaciju, ali oni nikada nisu činili većinu klijenata Auro Domusa. Štoviše, presjek klijenata je prilično šarolik.

"Imamo stabilan prihod od ljudi koji posjeduju zlato koje im ne treba, a prodaju ga kada vide da im je to isplativo. Iako je cijena zlata pala od 2012., to su još uvijek prilično velike isplate.  Ove godine prosječna isplata je 1000 kuna. To nije zanemariv novac i ne trebate biti socijalni slučaj da bi vam to bila primamljiva isplata", ističe Žic. Dodaje i kako u Auro Domusu primjećuju da im se klijenti, kada jednom prodaju manju količinu zlata, kasnije opet vraćaju. "U prosjeku, klijenti prodaju zlato tri do četiri puta", kaže Žic.

Nakon otkupa zlato odlazi u talionicu u Hrvatskoj gdje se otapa u poluge, ali se ne rafinira, pa u njima ima primjesa ostalih metala, poput srebra. Poluge se dva do tri puta tjedno transportiraju u Italiju gdje ih kupuju tamošnji otkupljivači po udjelu zlata. Potom se zlato rafinira i kao takvo dijelom ponovno uvozi u obliku pločica od čistog zlata od čega tvrtka proizvodi svoje pločice, dok ostatak nabavlja od renomiranih kovnica. Premda su razmišljali da otvore vlastiti centar za rafiniranje, to nije isplativo na postojećim razinama otkupa.