U Hrvatskoj i dalje traje trend razduživanja; krediti banaka smanjili su se od početka godine 762 milijuna kuna; ukupni su plasmani u odnosu na isto razdoblje lani niži 1,5%, a palo je čak i kreditiranje države koja se u inozemstvu trenutačno može povoljno zadužiti; stopa rasta njezinih plasmana smanjila se u tri mjeseca sa 11,53 na 7,2%.

Padaju i svi krediti stanovništvu: stambeni 2,8%, kartičarski 2,3%, ali rekordno su se smanjili autokrediti – čak 31,4%.  "To je u skladu s dugoročnim, krizom profiliranim trendom prema kojem blago rastu udjeli stambenih i ostalih kredita, dok se udjel potrošačkih kategorija smanjuje", kažu u Hrvatskoj udruzi banaka. Istodobno, samo je pet europskih zemalja; Poljska, Bugarska, Belgija, Finska i Estonija, zabilježilo rast kredita poduzećima u istom razdoblju. Prema podacima iz najnovijih Pregleda HUB-a, hrvatske su se banke svrstale među najmanje profitabilne u Europi: čak u 30-ak zemalja svojim vlasnicima donose veći povrat na kapital, dok je kod nas tek nešto iznad 0,2%. I dalje rastu loši plasmani, iako usporeno u sektoru građana.

Ukupan im je udio na kraju ožujka iznosio 16,1%, a i po tome smo u trećini najlošijih; 20-ak zemalja stoji bolje od nas, desetak ih je lošije. Prosječna kamatna stopa na stambene kredite od 5,33% te 8,01% na potrošačke svrstava Hrvatsku unutar intervala eurozone, dok smo sa 5,5% na dugoročne kredite poduzećima smješteni uz gornji rub intervala eurozone. Veće kamate na depozite u zemljama eurozone nude banke u Grčkoj i Sloveniji. Po premiji rizika, uz Mađarsku, najgori smo u regiji, a rezervacije za loše kredite opterećuju 80% operativnog dohotka banaka. Banke u prvom kvartalu bilježe pad dobiti od 12,4% u odnosu na isto razdoblje lani. Od ostalih trendova, primjećuje se oporavak kredita stambenih štedionica, dok je u posljednja tri mjeseca euribor svih ročnosti zabilježio rast, nacionalne referentne stope (NRS) su u padu, zbog čega su HPB i Zaba jučer objavile pad kamta na kredite vezane uz euro.