Samo dan nakon što je BBC objavio da se dogovaraju hitne mjere za spas eurozone, stvari su opet zapele. Naime, u ponedjeljak je objavljeno da bi u sklopu hitnih mjera veliku ulogu trebalo odigrati učetverostručenje kapaciteta Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) na čak dva bilijuna eura, na što su u utorak ujutro pozitivno reagirala tržišta kapitala. No da je slavlje počelo prerano i da “bujanje” kriznog fonda nije gotova stvar dokazala je izjava njemačkog ministra financija Wolfganga Schäublea koji je podsjetio da zemlja pokretač gospodarstva eurozone nije nimalo sklona povećanju EFSF-a. “Spremni smo osigurati alate koji su fondu potrebni da reagira ako bude potrebno, a potom ga učinkovito koristiti. No nemamo namjeru povećavati njegov volumen”, izjavio je. To je odmah bacilo sjenu na priče o promptnom spašavanju eurozone koje je, prema BBC-u, uključivalo i mogući otpis polovice grčkoga duga. Stvari je pokušao ublažiti francuski ministar financija Francois Baroin, koji je između redova poručio da je njegov njemački kolega na takve izjave primoran jer njemački parlament tek treba glasovati o proširenju ovlasti EFSF-a.

Bundestag kao prepreka
Upitan treba li povećavati kapacitete fonda, Baroin je izjavio: “To pitanje nije dobro postavljati tri dana prije nego će Bundestag glasovati. Ne otvarajmo Pandorinu kutiju zbog nečeg što bi bila ‘crvena krpa’ za Njemačku.” I dok eurozona na iglama čeka kako će Bundestag u četvrtak glasovati, premijer Grčke Georgij Papandreu je stigao u Njemačku kako bi kancelarku Angelu Merkel uvjerio da je njegova vlada ipak uspjela ostvariti napredak u rezanju proračunskih troškova, što je uvjet da dobije novu tranšu pomoći. Pred njemačkim čelnicima je zavapio kako je Grčka poduzela “nadljudske” napore da smanji razinu državnog duga, a potom poručio: “Vaš doprinos može biti presudan. Njemačko ulaganje ne bi bila investicija u prošle promašaje, već u buduće uspjehe. Ovo je prilika da pokrenemo reforme koje Grčka očajnički treba kako bi opet postala konkurentna. Grčki javni sektor bio je zapreka gospodarskom rastu, ali to uskoro više neće biti tako”. Angele Merkel rekla je da poštuje sve što je Grčka učinila i dodala: “Pružit ćemo pomoć koja se od njemačke strane traži. Ako je na kocki stabilnost eura, obvezni smo pokazati solidarnost.” Inače, grčki kreditori, takozvana trojka, navodno se danas vraćaju u Atenu kako bi procijenili jesu li ispunjene sve grčke obveze.

Roland Berger nudi rješenje
U međuvremenu se pojavio još jedan plan za spas Grčke, i to onaj konzultantske kuće Roland Berger, koji ne predviđa otpis i reprogramiranje dugova ili mogućnosti da ta zemlja objavi kako ih više nije u stanju vraćati, već sljedeće: “Stvorio bi se holding u koji će ući grčka državna imovina vrijedna 125 mlrd. eura. Holding će se prodati europskoj instituciji za isti iznos, a novcem od prodaje Grčka će platiti obveze prema zemljama eurozone”. Također kažu da bi te mjere prepolovile grčki javni dug na 88% BDP-a te osigurale rast BDP-a do 5% godišnje. Procjenjuje se da će holding morati uložiti dodatnih 20 mlrd. eura za restrukturiranje privatizirane državne imovine, što bi trebalo potaknuti rast njezine cijene u trenutku prodaje. Za te svrhe holdingu će, kažu, biti dostupan novac iz fondova EU. “Ovakvim bržim izvlačenjem Grčke iz krize špekulanti koji se klade na grčki ‘default’ bit će na gubitku, što će spriječiti daljnje špekulantske napade na Irsku, Portugal i Španjolsku i smanjiti opasnost za eurozonu”, kaže Vladimir Preveden, direktor zagrebačkog ureda Roland Bergera.