Vodeće banke u zemlji nisu uspjele izbjeći udar korona krize, kao uostalom i cjelokupno gospodarstvo, iščitava se izvješća za treće tromjesečje Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb (PBZ).

No, svijetla je točka na domaćem tržištu Hrvatska poštanska banka (HPB) koja je izvijestila o neznatno slabijoj dobiti nego lani.

Dobit Zagrebačke banke nakon oporezivanja u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je 874,7 milijuna kuna, što je 32 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju kada je iznosila 1,29 milijardi kuna.

Vrijednosna usklađenja

Takav rezultat ostvaren je pod utjecajem smanjenja poslovnih prihoda i viših gubitaka od vrijednosnih usklađenja, širenja pandemije COVID-19 i zagrebačkog potresa, kaže se u izvješću.

Dobit od poslovanja prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznosila je 1,49 milijardi kuna, a troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke 421 milijun kuna. Poslovni prihodi iznose 2,66 milijardi kuna i manji su za 541 milijun kuna ili 16,9 posto u odnosu na prvih devet lanjskih mjeseci.

Neto prihod od kamata iznosi 1,8 milijardi kuna što je 269 milijuna kuna ili 13 posto manje nego lani. Pad se u izvješću tumači najvećim dijelom utjecajem smanjenja neto kamatnih marži, u skladu s tržišnim kretanjima. Neto prihod od provizija i naknada pao je istovremeno za 90 milijuna kuna ili 11 posto.

Troškovi poslovanja iznose 1,16 milijardi kuna i manji su na godišnjoj razini za 34 milijuna kuna odnosno 2,8 posto. Na kraju rujna Zabini neto krediti i predujmovi komitentima iznosili su 66,15 milijardi kuna i neznatno su smanjeni u usporedbi s krajem 2019. godine usporavanjem kreditiranja tijekom pandemije.

Depoziti komitenata iznose 98 milijardi kuna i povećani su za 4,1 milijardu kuna ili 4,4 posto, a depoziti kreditnih institucija od 3,2 milijarde kuna povećani su za 237 milijuna kuna ili 7,9 posto, najviše rastom depozita po viđenju.

Dobit PBZ-a nakon oporezivanja u devet mjeseci iznosi 578,9 milijuna kuna, što je 52,5 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Kao i kod drugih banaka, poslovanje PBZ-a bilo je pod snažnim negativnim utjecajem korona krize. U redovnom dijelu poslovanja, PBZ je ostvario kamatni prihod od 1,63 milijarde kuna, dok kamatni troškovi iznose 108,7 milijuna kuna.

Trend smanjenja prosječnih aktivnih i pasivnih kamatnih stopa se nastavlja, što je utjecalo na kamatne rezultate tijekom godine, kaže se u izvještaju. PBZ-ovi neto prihodi od naknada i provizija iznosili su 463,9 milijuna kuna. Banka je ostvarila i neto dobit od financijske imovine i financijskih obveza koje se drže radi trgovanja od 158,7 milijuna kuna.

Hrvatska poštanska banka (HPB) ostvarila je neto dobit od 164,9 milijuna kuna, što je 3,2 posto manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Neto dobit je niža u odnosu na isto lanjsko razdoblje ponajviše zbog smanjenja prihoda iz poslovanja, navodi se u izvješću.

Iz HPB-a ističu da im je operativna dobit manja zbog smanjenja operativnih prihoda, najvećim dijelom zbog utjecaja pandemije i većeg porasta troškova. Ona je tako u prvih devet ovogodišnjih mjeseci iznosila 225,7 milijuna kuna, 20,5 posto manje no u istom razdoblju lani.

Manji broj turista

Tako su operativni prihodi pali za šest posto, na 604,1 milijun kuna, dok su operativni troškovi porasli za 5,5 posto, na 378,4 milijuna kuna. Neto kamatni prihod iznosio je 405,2 milijuna kuna i bio je viši za 3,9 milijuna kuna ili jedan posto u odnosu na prošlu godinu, što je rezultat snažnijeg pada kamatnih rashoda od pada prihoda.

Neto prihodi od provizija i naknada su pali za 14,5 posto, na 133,3 milijuna kuna. To je posljedica privremenog ukidanja naknada za podizanje gotovine na bankomatima izvan matične banke, koje je, sukladno preporuci HNB-a na snazi bilo od 25. ožujka do 1. srpnja ove godine, zatim usporavanja gospodarskih aktivnosti, kao i značajno manjeg dolaska turista, pojašnjavaju iz HPB-a.

Ukupni bruto krediti porasli su za 848 milijuna kuna ili 5,7 posto, na 15,7 milijardi kuna. Iz HPB-a navode da su stambeni krediti na godišnjoj razini porasli za 469 milijuna kuna.

Depoziti su također povećani, za 1,3 milijarde kuna ili 6,4 posto, na 21,3 milijarde kuna. Rezerviranja su pak manja za 67,7 posto, zbog prihoda po osnovi ukinutih rezerviranja po sudskom sporu u iznosu od 89 milijuna kuna