Negativan utjecaj koji na europsko tržište rada ostavlja korona pandemija već se pokazuje na statistici zaposlenosti, a kako to u pravilu biva, u krizi najviše stradaju kratkotrajni privremeni poslovi. Novi podaci Eurostata pokazuju da je u drugom tromjesečju na određeno vrijeme zaposleno bilo 19,2 milijuna građana EU u radnoaktivnoj dobi između 20 i 64 godine, što je 2,3 milijuna manje nego u prvom tromjesečju i 3 milijuna u odnosu na posljednji kvartal prošle godine. Punu sliku dobiva se usporedbom s istim lanjskim tromjesečjem, kada je broj zaposlenih na određeno prelazio 23 milijuna.

U Hrvatskoj 8000 manje

Istodobno, pao je i broj zaposlenih na pola radnog vremena, s gotovo 40 milijuna istog lanjskog tromjesečja (s tim da je ta razina zadržana do početka ove godine) na 31 milijun.

U Hrvatskoj je u drugom kvartalu na pola radnog vremena bilo zaposleno 69.000, osam tisuća manje nego prethodnom, a na godišnjoj razini 6000 manje. Prema evidenciji Eurostata taj oblik privremenog rada na razini EU prilično je izražen, ima udjel u ukupnom broju zaposlenih od 16,5% (godinu ranije bio je 17,8%), a najzastupljeniji je u Nizozemskoj (47,6%). U Hrvatskoj je, pak, udjel “part-time” zaposlenih 4,3%. Kod nas je, pak, i dalje izraženiji oblik zapošljavanja na određeno, po čemu ulazimo među članice s najvećim udjelom od 12,7 posto u drugom tromjesečju (prosjek EU je 10,2%).

U prošlogodišnjem drugom kvartalu na određeno vrijeme u Hrvatskoj je bilo zaposleno 15,8 posto onih koji su imali ugovoren radni odnos (250.000), dok je u drugom kvartalu ove godine takve ugovore imalo 205.000.

Mada analitičari tržišta rada kažu kako u pravilu s krizom udjel privremenih poslova s nepunim radnim vremenom raste, za razliku od ugovora na određeno vrijeme, no, Eurostatovi podaci pokazuju da se to još nije dogodilo.

Rijetke iznimke

U 20 je članica zabilježen o smanjenje broja zaposlenih na pola radnog vremena, a najveći pad u usporedbi sa zadnjim je u Irskoj, te Španjolskoj, Portugalu i Latviji. Tek u nekoliko je članica broj zaposlenih na nepuno radno vrijeme porastao, a najizraženiji skok imala je Mađarska, gdje je zaposlenih u ovoj kategoriji u uspoređivanom razdoblju bilo čak za 28 posto više.