Globalno ekonomsko okružje i dalje je povoljno, ali rastu negativni rizici dok je domaći gospodarski rast relativno postojan, ali uz pogoršanje strukture rasta, glavni su naglasci izlaganja guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) na konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije u Rovinju.
Kako je u četvrtak istaknuo Boris Vujčić, za razliku od HNB-ovih prognoza s početka godine, sad u ažuriranim prognozama prevladavaju negativni rizici. Prvi je usporavanje ekonomskog rasta u najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske, a drugi je globalni trgovinski rat. "Izravna izloženost Hrvatske nije značajna, ali je prisutan rizik neizravnih učinaka preko trgovinskih partnera, pogotovo u europodručju", ističe Vujčić.
Trgovinski rat prvenstveno ima negativni utjecaj na smanjenje poslovnog pouzdanja te zaoštravanje uvjeta financiranja. Jedan od rizika je i rast fiskalnih rizika u Italiji koji se zasad nije prelio na druge države. Međutim, rizici proizlazi iz gospodarskih veza. Izloženost hrvatskih banaka prema Italiji relativno je mala, tek 0,6% ukupne imovine i 1,4% obveza. Domaće gospodarstvo stoga bi ove i iduće godine moglo rasti ispod tri posto godišnje. "I takav rast niži je od usporedivih država jer zaostajemo u realnoj konvergenciji", naglasio je Vujčić.
77 posto
manje investicijskih fondova u Hrvatskoj u odnosu na stanje prije deset godina
Mijenja se struktura rasta. Dok je prijašnjih godina glavni nositelj bio izvoz, sada će to biti osobna potrošnja. To potiče rast kreditiranja stanovništva. Što se tiče kreditiranja poduzeća, Vujčić je istaknuo kako HNB i dalje ostaje pri procjeni da je tek trećina hrvatskih poduzeća kreditno sposobna.
O stanju na domaćem tržištu kapitala govorio je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Istaknuo je da je posljednjih 10 godina broj tvrtki koje se bave investicijskim uslugama (brokeraja) smanjen za 42% dok je broj investicijskih fondova manji za 77%.
Jedno od rješenja za oživljavanje tržišta nazire se u korištenju novih tehnologija, prije svega blockchaina. Dok je u svijetu do rujna osnovano više od 500 fondova za ulaganje u kriptovalute i blockchain s imovinom od sedam milijardi dolara, lani je u Hrvatskoj uprihođeno svega 300 milijuna kuna, većinom od trgovanja kriptovalutama, istaknuo je Žigman.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu