Glavni ekonomisti najvećih domaćih banaka predviđaju da će rast BDP-a u dosegnuti 2,5 posto ove godine, a iduće ubrzati na 2,7 posto. Inflacija bi trebala usporiti na 7 posto ove pa još prikočiti na 3,5 posto u 2024., objavljeno je u publikaciji HUB Izgledi 1/2023.

U odnosu na one iz prosinca, najnovija očekivanja korigirana su na više, i to osjetno. Tada se, podsjetimo, gospodarstvu predviđala dinamika povećanja BDP-a 1,3 posto (u lepezi između jedan i 1,8 posto).

Recesija izostala
U Hrvatskoj udruzi banaka napominju da je recesija izostala. Za razliku od kraja prošle godine, aktualne prognoze kreću se u uskom rasponu, od 2,4 do 2,6 posto. U svakom slučaju, očekuju ekonomisti najvećih kreditora, na rast će najviše utjecati investicije (+5,1 posto) te izvoz roba i usluga (3,2 posto).

Slijedi državna potrošnja koja će s izvjesnim približavanjem izbora porasti 2,9 posto. Osobna potrošnja, tradicionalno jedan od motora BDP-a, no pod pritiskom inflacije troškova života kaskat će s 1,8 posto.

Tu dinamiku podcrtavaju i ekonomisti ističući da se “razmjerno spor oporavak osobne potrošnje ne čini usklađen s očekivanim kretanjem realnih plaća”. Prosječna neto plaća isplaćena u svibnju za travanj od 1122 eura bila 12 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine. “Korigiramo li nominalni rast za inflaciju u svibnju, 7,9 posto, dolazimo do stope oporavka realnih plaća od gotovo četiri posto u odnosu na isti mjesec prošle godine”, navodi se u publikaciji.

Gospodarski rast i kronični manjak radnika, na čijim se krilima stopa nezaposlenosti spušta prema 6,6 posto, tjeraju plaće prema gore. Istovremeno, inflacija usporava pa se prosječne potrošačke cijene na razini cijele ove godine očekuju na sedam posto višoj razini u odnosu na lanjski prosjek.

Za primijetiti je da samo jedan od anketiranih ekonomista vjeruje da će saldo državne blagajne ostati u skladu s planiranih -0,7 posto, dok najveći pesimist očekuje duboki zaron manjka na -2 posto BDP-a, no ipak prevladava slika daljnje fiskalne stabilizacije.

“Približno uravnotežen saldo bilance plaćanja i kamatne stope, čiji se daljnji značajan rast ne očekuje, zaokružuju sliku iznimno stabilnog financijskog okružja u ovoj godini”, smatraju. Država bi se trebala moći financirati uz 3,9 posto koliko se očekuje prinos na 10-godišnje obveznice, tek blago više od sadašnjih 3,7 posto.

Rast deficita uoči izbora
Na pitanje o kamatnim stopama, a posljedično i njihovog prelijevanja na cijenu štednje i kredita građanima i poduzetnicima, pretpostavljaju da je aktualni ciklus rasta stopa u Europi “blizu svog kraja”.

Naredna godina mogla, pak, bi biti repriza ove. Glavni ekonomisti očekuju nastavak rasta po stopi od 2,7 posto, osobna potrošnja trebala bi biti snažnija 3,2 posto uz malo slabiji rast bruto investicija od 3,9 posto, ali uz snažan rast izvoza roba i usluga (4,3 posto).

Fiskalne prognoze su nešto manje optimistične: glavni ekonomisti konsenzusom očekuju veći deficit nego ove, 2,1 posto udjela u BDP-u, a mišljenja su podijeljena i oko mogućeg zarona u recesiju u idućoj godini.