Urušavanje premije na obveznim autoosiguranjima nakon uvođenja liberalizacije i neuređenost tržišta u dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjima, s obzirom na monopol koji Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) drži u segmentu dopunskih osiguranja naspram ukupne industrije osiguranja, povod su za razgovor s Gordanom Leticom, članicom Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskog tržišta (Hanfa). 

Prva tri mjeseca ove godine naspram lani premija na autoosiguranjima bila je manja 58 milijuna kuna, no svibanj je donio pad od čak 172 milijuna ili 14%, i 16.970 polica više (2,1%). Je li to očekivano? Ima li već razloga za izvanredni nadzor? 
Hanfa za potrebe nadzora stabilnosti tržišta uz agregirane apsolutne podatke stavlja naglasak na praćenje i analiziranje pokazatelja kretanja premije, šteta i troškova, ali i adekvatnosti kapitala, na pojedinačnoj razini, za svako društvo za osiguranje. Pad ukupnog agregiranog iznosa premije nije nužno razlog za sumnju u urušavanje cijelog sustava. Svako društvo mora izračunati premije na način da one budu dovoljne za pokriće svih obveza. To ovisi i o kretanju broja i posljedica prometnih nesreća, ali i organizaciji i troškovima poslovanja svakog društva. Hanfa tržište nadzire kontinuirano, a ne samo u slučaju pojedinačnih zbivanja ili određenih trendova. Nećemo dopustiti da radi kratkoročnog poboljšanja nekog indikatora poslovanja (npr. povećanja broja klijenata) društva zanemare važnost upravljanja rizicima i dovedu se u nepovoljan položaj koji bi ugrozio dugoročnu stabilnost financijskog sustava.

Umjesto borbe za nove klijente kvalitetom usluga i ponudom novih proizvoda imamo, čini se, bespoštedan rat rušenjem cijena. Može li se ponoviti scenarij iz razdoblja olaka davanja nezakonitih bonusa, kad je gotovo 90% vozača imalo maksimalni bonus od 50 posto? 
Zaboravlja se da "liberalizaciju" izračuna premije karakterizira individualan pristup klijentima. Ne bih se složila s tvrdnjom da je snižavanje cijena jedini način privlačenja klijenata. Barem ne bi trebao biti. On je u javnosti, na žalost, i dalje najprepoznatljiviji, no niz društava nudi razne dodatne usluge i personalizirane proizvode, a takav pristup dugoročno može i za društva i za osiguranike biti i ekonomski i reputacijski isplativiji od stavljanja težišta samo na cijenu premije. Neka društva imaju bolje proizvode za obitelji, neka za vjerne osiguranike, neka nude dodatne usluge ili su lakše dostupna, neka omogućuju višegodišnja osiguranja. Nema općenito "najboljeg" za sve, svatko bi trebao odabrati ovisno o tome što mu je bitno. Stoga "rat rušenjem cijena" promatram kao početne korake u procesu liberalizacije, koji su već viđeni u svim zemljama koje su taj proces već prošle, nakon kojih bi trebala uslijediti stabilizacija tržišta temeljena na kontinuiranom praćenju rizika i pokazatelja. 

Dio analitičara tvrdi da je liberalizacija tržištu donijela transparentnost, a dio smatra da se događa nered. Procjenjuje se da bi gubitak premije na kraju godine mogao dosegnuti i 500 milijuna kuna. Tko je u pravu? 
Općenito, možemo pozdraviti veću transparentnost, javno dostupne informacije o visini premije, mogućim popustima, višim bonusima i dodatnim uslugama, kao i polagano odumiranje priča o sumnjivim bonusima i popustima. Bilo bi dobro da to prošlo razdoblje ne gledamo nužno kao pouzdanu referencu i s dozom nostalgije. Tada je, naime, bilo više šteta, nije bilo dovoljnog praćenja podataka za izradu cijena i procjenu rizika, a i rezultati društava u segmentu autoosiguranja nisu nužno bili dobri. Ostanak na tržištu i tržišni udio, odnosno daljnji rezultati društava za osiguranje, ovise o mnogo stvari. Društvima s troškovno opterećenijim kanalima prodaje, slabijim internim resursima ili manje optimalnom organizacijom bit će teže izdržati ovakvu tržišnu dinamiku. 

Mogu li zarade iz proteklih godina, obvezne pričuve, biti dostatno pokriće mogućih posljedica jer se evidentira i pad broja šteta i iznosa isplaćenih odšteta?
Vezano uz rezultate iz proteklih godina, i eventualno višu adekvatnost kapitala, mogu reći da to nije dovoljno. Osim uvjeta adekvatnosti kapitala, premija obveznih osiguranja u prometu mora biti dostatna za pokriće svih obveza iz tih ugovora, uključujući i oblikovanje dostatnih tehničkih pričuva. Tehničke pričuve služe za pokriće obveza proisteklih iz ugovora o osiguranju i eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova koje društvo obavlja. Ako ste mislili na tehničke pričuve obračunate i akumulirane iz prošlih razdoblja, one služe za pokriće obveza (ponajprije za nastale, a još neriješene štete) iz tih razdoblja.

U skupini društava koja nude obvezna autoosiguranja njih gotovo 60% ima godišnju premiju znatno ispod 100 mil. kn. S obzirom na urušavanje premije, hoće li nekome prodati taj dio portfelja ili će biti preuzimanja cijelih društava?      
Pripajanja i spajanja ili prebacivanja dijela portfelja uvijek su moguća. Riječ je o uobičajenim pojavama koje su primjereno zakonski regulirane. Tu je potrebno uzeti u obzir tržišnu dinamiku, poslovne odluke samih društava, njihovu  prilagodbu novim okolnostima itd.

Iz HZZO-a najavljuju osnivanje društva za osiguranje i širenje usluge i na dodatna zdravstvena osiguranja. U kojoj je fazi postupak?
Hanfa dosad nije zaprimila zahtjev HZZO-a za osnivanjem društva za osiguranje.

HZZO ima oko 1,6 milijuna klijenata koji sami plaćaju policu dopunskog i time prikupi više od 1,4 mlrd. kn. No, za gotovo milijun klijenata HZZO-u policu plaća država. Je li moguće zadržati takav model i nakon što HZZO izdvoji taj dio poslovanja?
Pitanje izvora plaćanja premija za korisnike usluga nekog društva za osiguranje primjerenije je za druge institucije, npr. ministarstva financija, zdravlja. 

HZZO bi s obzirom na premiju u pričuvu trebao položiti 700-800 mil. kn. Kako u državnoj blagajni vjerojatno nema gotovine za tu namjenu, kako to riješiti?  
Izračun pričuva te korištenje i upravljanje pričuvama jasno je regulirano propisima i primjenjuje se na sva društva za osiguranje neovisno o njihovim osnivačima. Za taj odgovor kompetentnije su druge institucije, ali moram napomenuti da iznos i vrsta imovine za pokriće tehničkih pričuva ovise, među ostalim, o dinamici plaćanja premije, odnosno visini nedospjelih potraživanja. Napominjem to zato što je upravo za dopunsko zdravstveno osiguranje specifično vrlo često ugovaranje mjesečnog plaćanja premije.

EU konkurencija

Nakon ulaska Hrvatske u EU Hanfi je stigao velik interes novih osiguratelja i zastupnika. Netko je već krenuo u ofenzivu? 

Hanfa zasad ne raspolaže podacima koliko notificiranih društava iz EU doista obavlja poslovne djelatnosti na području RH jer nadzor nad njima provodi ponajprije matično nadležno tijelo, koje im je izvorno dalo dozvolu. Nakon godišnje razmjene (statističkih) podataka između nadzornih tijela moći će se dati točniji odgovor.