Ciparski parlament jednoglasno je odbio zahtjev Bruxellesa i MMF-a o jednokratnom poreza na depozite u bankama kao uvjet za deset milijardi eura pomoći. Budući da Cipru prijeti bankrot, tamošnji ministar financija Michael Sarris uputio se u Moskvu na pregovore o novom zajmu koji bi zemlju spasila od financijskog kolapsa. Prema ruskom ministru financija Antonu Siluanovu službena Nikozija zatražila je dodatnih pet milijardi eura pomoći te produženje roka otplate za postojeću liniju od 2,5 milijarde eura. U prvim razgovorima dogovor nije postignut, no pregovori se nastavljaju. 

Bez pomoći ECB-a
Unatoč realnoj opasnosti da bankrotira, ciparski parlament nije pristao na Vladin prijedlog zakona o oprezivanju štednje. Briselski ultimatum s djelomičnim ciljem da se oporezuje spekulativni depoziti u ciparskim bankama, među kojima je značaj dio ruskog kapitala, loše je odjeknuo među građanima koji su nahrupili u banke, ali i stručnjacima. Po prvi puta europski čelnici pomoć jednoj prezaduženoj državi uvjetovali su kažnjavanjem štediša. To je potez bez presedana koji bi prema kritičarima prekršio 'sveto' bankarsko pravilo da za depozite do 100.000 eura garantira država. Europska središnja banka poručila je Cipru da neće biti u mogućnosti spasiti najveće banke ne pristane li brzo na predloženi paket pomoći. "Možemo omogućiti likvidnost u nuždi samo solventnim bankama. Solventnost ciparskih banaka ne podrazumijeva se sama po sebi u slučaju da program pomoći ne bude uskoro ugovoren i koji bi omogućio brzu rekapitalizaciju bankovnog sektora", rekao je glavni pregovarač ECB-a za Cipar Joerg Asmussen. 

Trojanski konj Rusije
S druge strane, Rusija ima svoje razloge za pomoć Cipru. Prema procjenama ruske tvrtke i građani u otočkim bankama drže između 20 i 35 milijardi eura zbog čega se ruski predsjednik Vladimir Putin žestoko usprotivio najavi poreza.Spekulacije su raznolike o tome što bi Rusija mogla zatražiti u zamjenu za financijsku pomoć. Najprije se nagađalo da će Rusija kupiti drugu po veličini otočnu banku Cyprus Popular koju je država preuzela prošle godine, no glasnogovornik Vlade je to demantirao. Druga glasina je da bi Cipar ustupio svoja plinska polja u priobalnom pojasu prema Izraelu, a ta nagađanja dodatno je potpirio odlazak ministra energetike Georgea Lakkotrypisa u Moskvu, službeno na turistički sajam. Okretanje Nikozije prema Moskvi ne gleda se s odobravanjem među čelnicima Unije, a tu članicu neki nazivaju i ruskim trojanskim konjem u Europi. Ciparsko 'ne' je prvo takvo nacionalno odbijanje Bruxellesa; sve članice koje su dosad zatražile pomoć, Grčka, Irska, Portugal, Španjolska i Italija, pristale su na zahtjeve za rezovima i štednjom.