Austrijske banke koje posluju u Hrvatskoj velike nade polažu u financijsku potporu EU-a, koja bi, prije svega, sanirala hrvatske državne financije.

"Te financije zadnjih godina nisu u dobrom stanju, a njihovom sanacijom stvorili bi se stabilniji uvjeti poslovanja, što bi onda privuklo i strane ulagače", rekao je Martin Stelzeneder, analitičar u bečkoj centrali Raiffeisen Banke, zadužen za Hrvatsku za Deutsche welle.Druga velika nada te banke je novac iz europskih fondova, gdje očekuju investicije u području okoliša, transporta i obnovljivih izvora energije. Banke kalkuliraju da bi se ovi projekti samo dijelom financirali iz fondova EU-a, dok bi ostatak sredstava bili njihovi krediti. Vladimir Gligorov, s Bečkog instituta za međunarodne ekonomske odnose (WIIW), takođe kaže da bi financijska pomoć EU-a za Hrvatsku, u kombinaciji s novcem iz europskih fondova, mogla oporaviti hrvatsko gospodarstvo. No ipak, ne treba očekivati previše, kaže Gligorov. Što se tiče banaka, osnovni problem u Hrvatskoj je problem nenaplativih potraživanja, dodaje on, koji je najvećim dijelom nastao zbog problema u građevinarstvu.

Drugi problem je slaba potražnja za kreditima. "Privatna i javna potrošnja su pod ogromnim pritiskom, izvoz nema neku veliku dinamiku, tako da nije nerealno očekivati da će se banke u Hrvatskoj i dalje razduživati prema inozemstvu, što je zadnjih nekoliko godina i inače trend. To je, naravno, uslovljeno i konzervativnom politikom Austrijske središnje banke, te Europske središnje banke i Europske unije", pojašnjava Gligorov. No problem ipak nije u nedostatku novca, banke u Hrvatskoj su jako likvidne, problem je u nedostatku potražnje kredita. Drugačije rečeno, problem je u nedostatku poslovnih ideja. "Treba uzeti u obzir i da je, u vrijeme kada su druge istočnoeuropske zemlje pristupale EU-u, transfer kapitala iz razvijenih u manje razvijene zemlje bio glavni poticaj rasta. Sada je situacija obrnuta. Financijski sektor je dosta oprezan", upozorava Gligorov.