Domaći osiguravatelji, koji su prošle godine isplatili 6 milijardi kuna šteta, od čega trećinu za vozila u prometu, ubuduće će to raditi po postroženim pravilima.

Hanfa je na sjednici u četvrtak donijela smjernice i preporuke za pravovremeno rješavanje odštetnih zahtjeva za naknadu štete na vozilu s ciljem bolje zaštite potrošača.

Premda je zakonom o obveznim osiguranjima u prometu propisano da osiguravatelj u roku od 60 dana od primitka odštetnog zahtjeva utvrdi njegovu osnovanost i visinu te odgovori na njega, smjernice nalažu konkretne postupke.

Prije svega, osiguravatelj je dužan upoznati osiguranika s njegovim pravima u postupku te po zaprimanju odštetnog zahtjeva mora voditi računa o dvomjesečnom roku te aktivno komunicirati. To znači nastojati što prije pribaviti potrebne podatke i dokumentaciju s obzirom da se taj rok ne produžuje budu li potrebni dodatni "papiri".

  Ako postoji realna mogućnost probijanja roka, osiguranje je dužno isplatiti nesporni iznos štete kao predujam, a ostatak kada (i ako) se za to ispune uvjeti. Predujam je obvezan i u slučaju da osiguranje priznaje odgovornost za naknadu štete, ali je njezin iznos sporan.

Traži li osiguranik popravak vozila u servisnoj radionici tada ga se mora pismeno obavijestiti o posljedicama te odluke; konkretno da postoji mogućnost da račun za popravak bude viši od iznosa na koji ima pravo, da nije moguće isplatiti nesporni iznos na račun oštećenog i sl…

Ako je račun za popravak jednak iznosu po izvidu štete, obveza plaćanja računa nastupa odmah, najkasnije u roku 60 dana. Postoji li razlika u iznosu računa i procijenjene štete, osiguranje će nesporni dio isplatiti odmah uz detaljno obrazloženje o nastaloj razlici.

Također, osiguranje ne smije uvjetovati plaćanje po računu popravka potpisivanjem izjave o namirenju. Iz godine u godinu raste iznos isplaćenih šteta. Za štete po AO osiguranju u 2019. plaćeno je 1,28 milijardi kuna, gotovo 180 milijuna kuna više nego lani, dok je po kasko policama plaćeno 795,5 milijuna, oko 92 milijuna kuna više.