Kada su se 2001. pisali prvi zakoni o dobrovoljnim – dopunskim i dodatnim zdravstvenim osiguranjima, njihovi provoditelji trebali su biti društva za osiguranja, a iznimno je to trebao biti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).

No ta iznimka postala je pravilo pa je HZZO praktički postao monopolist na tržištu. Udio HZZO-a u dopunskim osiguranjima danas iznosi gotovo 98 posto, ili dvije milijarde kuna premije godišnje, a ostatak udjela otpada na Croatia zdravstveno osiguranje, Basler, Uniqu i Allianz. No nepovoljan položaj komercijalnih osiguravatelja nije samo u njihovom udjelu. Najveći problem im je što nemaju pristup Centralnom informacijskom zdravstvenom sustavu (CEZIH) koji je u vlasništvu Ministarstva zdravlja, pa je uvid o podacima o osiguranicima dostupan samo HZZO-u.Ulaz u bazu podataka CEZIH-a nužan je svima koji nude dopunsko osiguranje jer, policu mogu ugovoriti samo s klijentima koji već imaju obvezno osiguranje. Na nepovoljne uvjete i probleme s kojima se svakodnevno susreću ukazali su jučer osiguratelji okupljeni na okruglom stolu "Točna dijagnoza stanja na tržištu osiguranja", koji se, u organizaciji Poslovnog dnevnika, održao u restoranu Bon Appetit.

Dvojbene situacije
Industrija osiguranja suočava se sa nizom dvojbenih situacija vezanih uz zakonski okvir budući da osiguratelji i HZZO na istom tržištu posluju u nejednakim uvjetima, a sve češće se postavlja i pitanje hoće li Europska komisija uvesti red, odnosno naložiti izmjenu zakona. Spomenuti CEZIH, za kojim vape osiguravatelji zapravo je sustav u kojem se nalaze podaci o osiguranicima, a svaki osiguravatelj koji nudi dopunsko osiguranje mora imati i osiguranikov broj jer dopunsko osiguranje može imati samo osoba koja ima utvrđen status osiguranika. "CEZIH mora biti dostupan svim osigurateljima", poručila je Ljubica Đukanović, pomoćnica ministra za pravne i financijske poslove u Ministarstvu zdravlja.

Prisjetila se razdoblja kada je i sama radila u osigurateljnoj industriji te se morala oslanjati na  "sivu zonu" ne bi li došla do podataka, a to prakticiraju i ostala društva. S Ljubicom Đukanović se složio i Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje. "Imamo četiri osiguratelja koji se bave dopunskim osiguranjem, a još ih mnogo to želi. Mi želimo jačanje dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja općenito – i dodatnog i dopunskog. No za to je potrebno učiniti još puno koraka. Moramo pojačati jasnoću propisa, moramo definirati standarde i omogućiti korištenje CEZIH-a.Za to je potrebna samo dobra volja, čak ne i neki posebni zakoni", poručio je Pauković osvrnuvši se i na krizu koja je dodatno utjecala na tržište osiguranja. 

Prednosti i nedostaci
Unatoč kritikama kako ima monopol, Stanko Perjan, pomoćnik ravnatelja za dobrovoljno zdravstveno osiguranje HZZO-a, kazao je kako HZZO nema nikakav problem što se tiče podjele tržišta na sve koji se time bave. "HZZO nema baš nikakav interes opsluživati 2,5 milijuna osiguranika niti ima tu namjeru. Cijela rasprava svodi se na to da je HZZO u povoljnijem položaju, međutim HZZO ima i uteg gdje je cijela jedna kategorija zaštićenih osoba na njegovom dopunskom osiguranju", kazao je Perjan dodajući kako je HZZO spreman prilagoditi se situaciji i poštovati zakonske propise, kao što to čini i sada.Osim toga, kaže da postoji dovoljan broj ljudi izvan sustava, potencijalnih osiguranika, a HZZO ne želi pružati otpor drugim osigurateljima na tržištu. Za razliku od HZZO-a, Damir Mihanović, predsjednik Uprave Croatia zdravstvenog osiguranja kaže kako bi rado preuzeli brigu o svih 2,5 milijuna osiguranika.

"Mi živimo od njihove premije i usluge koju nudimo. No, stišće nas neravnopravnost naše pozicije u odnosu na HZZO. Nadamo se da ćemo naći rješenje. Očekujemo da će nam CEZIH postati dostupan i da ćemo imati ravnopravan položaj", kazao je. Ono na što je Mihanović upozorio je i apsurd da CZO već više od četiri mjeseca nije dobio fakturu za svoje osiguranike i ne može platiti njihove obveze. A sve to dok se bolnice žale kako grcaju u dugovima."Riječ je o milijunskim iznosima koje ne možemo platiti jer nemamo fakturu, a bitno nam je da one stignu do prosinca", požalio se Mihanović dodajući kako im to stvara problem jer u bolnicama govore pacijentima da oni ne plaćaju fakture te ih tako tjeraju njihove klijente.

Složeni odnosi
Iako je Mihanović zbog toga prozvao HZZO, Perjan ga je demantirao i kazao kako to nije na njima već na bolnicama.  "Ako nije na vama, molim odgovorne osobe da nam stignu te fakture", upozorio je Mihanović, no kazao je kako osiguranici nisu oštećeni, jer su njima premije isplaćene, već je riječ o odnosu između bolnice i osiguravatelja.U raspravu se uključila  Ljubica Đukanović, pomoćnica ministra za pravne i financijske poslove u Ministarstvu zdravlja, koja je kazala kako će poduzeti sve što treba da vidi gdje je došlo do zastoja u proceduri te kako Mihanović može računati kako će u roku od 48 sati dobiti fakture. Đukanović je na okruglom stolu istaknula i kako su cijene zdravstvenih usluga preniske te kako moramo zaboraviti nekadašnje sustave kada je zdravstvo bilo besplatno. "Država nema dovoljno novca za zdravstveno osiguranje, besplatno zdravstvo ostalo je u povijesti, moramo mudro pristupiti iznalaženju novog modela zdravstva u kojemu će ipak biti zaštićene određene socijalne kategorije stanovništva, no zdravstvo više ne može generirati gubitke," naglasila je Đukanović. Pomoćnica ministra zdravlja je dodala kako troškovi zdravstvenih usluga rastu većim postotkom nego što raste bruto društveni proizvod, što znači da moramo napraviti sustav koji će utjecati na rast zdravstvenih usluga i opseg njihove potrošnje. 

Dugotrajna analiza
Istodobno HZZO-u se spočitava damping cijene s obzirom da je cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja smanjena na 70 kuna, što je za komercijalne osiguratelje nepovoljno."Stekao se dojam da je HZZO donio odluku stihijski i kao odgovor na promotivne aktivnosti konkurencije. No to nije točno, analizu i izračune smo radili godinu i pol dana. Nismo rušili cijenu nego je ujednačavali, što nam je zakonska obveza. Cijena od 70 kuna nije dampinška, već cijena koja osigurava opstojnost sustava", kazao je Perjan. No unatoč brojnim problemima koji su izašli na površinu ove rasprave, sudionici su se složili kako hrvatsko tržište po svojim problemima ne odskače od ostalih zemalja u regiji. "Mi smo prekritični sami po sebi. I Austrija ima svojih problema, kao i Slovenija. Ne vidim da je Hrvatska kao država, ili njezin pravni sustav puno lošije uređen od zemalja okruženja. Što se tiče nas u Uniqi, imamo jasnu strategiju, i želimo se prilagoditi našim osiguranicima i biti konkurentni ostalima", poručila je Kumanović dodajući i kako je Uniqa ostvaruje rast u dopunskom osiguranju. 

Nova rješenja

Svima kreditna iskaznica

Glavni problem s kojim se osiguratelji na terenu suočavaju je pitanje zašto s iskaznicom dopunskog osiguranja HZZO-a ne plaćaju ništa, dok s ostalima moraju plaćati. Stvar je u tome da se novac korisnicima komercijalnih osiguranja refundira naknadno, što mnogim pacijentima ne odgovara. No uskoro bi i taj problem mogao biti riješen, a pripremaju su prijedlozi rješenja koja će biti u korist osiguranika. No, mnogi osiguranici uopće nisu upoznati s mogućnostima i razlozima zašto im dodatno osiguranje uopće treba pa je za to potrebna i sustavna edukacija.

Izjave

Država nema dovoljno novca za zdravstveno osiguranje i zdravstvo više ne može generirati gubitke. Besplatno zdravstvo je povijest 
Ljubica Đukanović, pomoćnica ministra zdravlja

HZZO nema interes opsluživati svih 2,5 milijuna osiguranika, niti to namjerava. Nemamo problem s tim da se tržište podijeli na sve koji se bave osiguranjem 
Stanko Perjan, pomoćnik ravnatelja HZZO-a

Prekritični smo prema sebi. I drugi imaju problema. Hrvatska i njezin pravni sustav nisu puno lošije uređeni od zemalja u okruženju.
Andrea Kumanović, asistentica Uprave UNIQA Osiguranja

Očekujemo da će nam centralni informacijski zdravstveni sustav postati dostupan i da ćemo imati ravnopravan položaj na tržištu osiguranja.
Damir Mihanović, predsjednik Uprave CZO-a

Moramo pojačati jasnoću propisa, definirati standarde te osiguravateljima omogućiti korištenje CEZIH-a.
Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje