Industrija osiguranja imala je iza sebe još jednu izdašnu godinu u kojoj je premijski prihod ponovno oborio rekorde. Petnaest domaćih društava koji se bore na lokalnom tržištu ostvarilo je 1,68 milijardi eura bruto zaračunate premije, 8,2 posto više nego godinu prije toga.

Dobri lanjski rezultati ipak neće biti dovoljan amortizer u okruženju rastućih cijena da spriječe najavu poskupljenja najraširenijeg osigurateljnog proizvoda – polica osiguranja od automobilske odgovornosti.

Direktor Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) Hrvoje Pauković napominje da snažni inflatorni pritisci, između ostalog i “ubrzani rast cijena rezervnih dijelova i servisa, vrše velik pritisak na industriju osiguranja, pa se očekuje i daljnja korekcija cijena osiguranja od automobilske odgovornosti”.

“Ne bi bilo iznenađujuće da su premije i ranije rasle s obzirom na porast troškova servisa, radnog sata i rezevnih dijelova koji zadnjih godina dramatično rastu”, kaže nam Pauković. Prosječna polica AO osiguranja lani se u Hrvatskoj mogla kupiti za 127,1 euro, odnosno 3,9 eura skuplje nego 2021. pri čemu su cijene rasle krajem godine.

Tko će prvi
Kada bi police mogle porasti teško je reći jer zbog konkurencije osiguravatelji važu tko će prvi krenuti s višim cijenama i potencijalno riskirati gubitak klijenata. Nema ni računice, barem ne za javnost, koliko bi poskupljenje moglo iznositi jer to ovisi o specifičnoj strukturi troškova i poslovnom modelu svakog društva. Direktor HUO-a podcrtava činjenicu cijene polica ovise i o regulatornim zahtjevima jer je zakonom propisano da “premije moraju biti dostatne za pokrivanje šteta i troškova”.

Gledajući isključivo hrvatsko tržište, i dalje nerazvijeno u usporedbi sa zapadnom Europom, bruto premija dosegnula je 1,5 milijardi eura što reflektira rast od 6,9 posto. Unatoč potencijalu, u posljednje vrijeme prigušenom narušavanjem standarda života, osiguratelji su poslovne rezultate odlučili podebljavati iskorakom na inozemna tržišta.

Zaračunata premija na tržištima EU u godini dana bilježi solidnih 23,2 posto porasta, na 150,4 milijuna eura. Pritom su najlukrativnija tržišta susjedne Italije, Slovenije i Austrije, a najagilnija su se pokazala društva Agram grupacije, Adriatic i Euroherc osiguranje.

Vrijedi napomenuti, međutim, da nemaju sva društva sa sjedištem u Hrvatskoj zeleno svjetlo za takav model što posebno vrijedi za one čije matične grupacije dolaze s tih tržišta i ne dozvoljavaju konkurenciju ‘kod kuće’.

Usporedo s premijom, skok bilježi i broj osiguranja za više od 5 posto, na 12,6 milijuna eura, kao i iznosi likvidiranih šteta. “Osiguranja su građanima i gospodarstvu ‘vratili’ 1,02 milijarde eura kroz isplate šteta”, kaže Pauković. Napominje da porast premija i broj osiguranja pokazuje malo bolju osviještenost građana i gospodarstva o potrebi i nužnosti pojedinih proizvoda osiguranja.

Silnice domaćeg osigurateljnog tržišta nastavljaju prevagu u smjeru neživotnog segmenta u kojem je premija porasla 11,5 posto, na 1,3 milijarde eura, dok je kod životnih osiguranja pala 1,8 posto, na 377 milijuna eura.

Krajem prošle godine bilo je 11,3 milijuna sklopljenih polica neživotnog osiguranja te 1,3 milijuna životnog. Neživotni segment donosi tri četvrtine premije s neprikosnovenom dominacijom osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila.

Njihov udio udio u ukupnoj premiji iznosi 25,5 posto što znači da su osiguravateljima donijeli gotovo 410 milijuna eura premije uz 9,4 posto rasta. U uzlaznom trendu su dopunska zdravstvena osiguranja čiji je broj lani porastao za 7,1 posto, na 405 tisuća, uz povećanje bruto premije od 9,3 posto, na 68,3 milijuna eura. S druge strane, broj dodatnih zdravstvenih osiguranja pao je 3,1 posto, na 205,4 tisuće iako je premija povećana 16,5 posto, na 33,9 milijuna eura.

Stambeni fond
Prirodne katastrofe, podrhtavanja tla i trogodišnja drama koja prati izostanak obnove mlako se prelijevaju popularizaciju imovinskih osiguranja. Podaci Ureda za osiguranje pokazuju da su osiguranja od požara i elementarnih šteta u 2022. rasla za tek 3,8 posto uz povećanje premije za 8,7 posto, na 116,8 milijuna eura. Za 6,9 posto povećan je broj polica osiguranja od potresa, na oko 215 tisuća, a premija na manje od 13 posto, na 24,6 milijuna eura – zanemarivo u odnosu na vrijednost stambenog fonda.

Pauković je kaže da bi u industriji osiguranja, koja će podmiriti tek oko 100 milijuna eura osiguranih šteta od potresa, željeli da su brojke u segmentu potresa i puno bolje, pri čemu je napomenuo da se kućanstvo od potresa, požara i inih nepogoda godišnje može osigurati u prosjeku za 1200 do 1400 kuna. “Na našu veliku žalost, to je malo, s obzirom da se procjenjuje da su ukupne štete od potresa oko 17 milijardi eura. Voljeli bismo da smo tu odigrali puno značajniju ulogu”, rekao je.

Koliko Hrvatska zaostaje za zapadnim članicama, odnosno koliki je potencijal tržišta, ilustrira premija osiguranja po stanovniku koja je lani dosegnula 435 eura, daleko ispod europskih 2093 eura. Prosječna premija životnih osiguranja u EU iznosila je 1132 eura, a u Hrvatskoj 98 eura, zdravstvenog osiguranja u Uniji 279 eura, a Hrvatskoj 27 eura, dok u području zaštite imovine u EU je iznosila 193 eura, a u Hrvatskoj 67 eura.