Od 7000 zgrada i kuća na kojima su do sada prijavljena oštećenja u potresu koji je u nedjelju pogodio Zagreb vrlo mali broj bit će saniran odštetom od osiguranja. S obzirom da Zagrepčani još zbrajaju štete, ni osiguravatelji u ovom trenutku ne znaju kolike ih isplate očekuju u konačnici.

Iz Croatia osiguranja su nam odgovorili da broj prijavljenih šteta raste, a primarno je riječ o prijavama oštećenja građevinskog dijela stambenih zgrada, kuća i stanova te oštećenja ili uništenja stvari kućanstva.

„Croatia osiguranje klijentima će dati svo potrebno vrijeme za prijavu šteta, no preporučujemo im da čim prije fotografiraju nastala oštećenja i prijave ih putem web stranica. Sve štete bit će ažurno rješavane u potpunosti u skladu sa zakonskim rokovima, u svakom slučaju najkasnije u roku 30 dana od dana prijave“, ističu iz Croatia osiguranja.

U Allianz Zagreb kažu kako je za sada još nemoguće procijeniti koliki će broj odštetnih zahtjeva zaprimiti. Međutim, u Allianzu ističu da se osiguranje od rizika potresa treba dodatno ugovoriti, a tek manji broj osiguranika to i čini. „Primjerice, većina stambenih zgrada ugovara samo one rizike koji su propisani zakonom – požar i odgovornost“, poručuju iz Allianza.

Na taj je problem upozorila i krovna organizacija, Hrvatski ured za osiguranje (HUO) navevši u objavi povodom potresa u Zagrebu da o osiguranju stambenih zgrada vode računa suvlasnici odnosno upravitelji zgrada, pri čemu su predmet osiguranja građevinski objekti koji su na upravljanju kod pojedinog upravitelja, kako njihovi stambeni i poslovni dijelovi, tako i svi njihovi zajednički dijelovi.

„Naglašavamo da je osiguranje od potresa dopunski rizik te je kao takav morao biti ugovoren od strane upravitelja zgrade kako bi se ostvarilo pravo na isplatu naknade štete“, ističu iz HUO-a. Zanimljivo, GSKG – najveći upravitelj zgradama u Zagrebu koji upravlja sa 85 posto stambenog fonda u gradu – ima drugačije tumačenje.

U odgovoru Poslovnom dnevniku iz GSKG-a ističu da su sve stambene zgrade koje su na njihovom održavanju osigurane od zakonom propisanih opasnosti i kao takve imaju redovno osiguranje.

„Uz to, sve naknadne rizike, kao što su potres, lom stroja, posebna oprema specifična za pojedine stambene zgrade, mogu se osigurati dodatnim osiguranjem. Takve police, ovisno o potrebama zgrade, mogu ugovoriti jedino predstavnici suvlasnika u ime svih suvlasnika samostalno, a upravitelj može izvršiti plaćanje temeljem dostavljenih i ovjerenih računa na trošak pričuve. Osim toga, svaki suvlasnik takvu policu može sklopiti i pojedinačno za svoj stan“, ističe GSKG.

Prema podacima HUO-a, osiguranje imovine posljednjih godina raste, iako i dalje zauzima manje od 10 posto u ukupnoj zaračunatoj premiji. Prema posljednjim podacima za veljaču ove godine, zaračunata premija koje HUO statistički vodi kao „Osiguranje od požara i elementarnih šteta“ iznosila je 193,8 milijuna kuna što je 6,1 posto više nego godinu ranije.

U strukturi ukupne premije ta vrsta osiguranja zauzima treće mjesto, sa 9,72 posto udjela, nakon obveznog autoosiguranja i kasko osiguranja vozila. U HUO-u ističu i da kasko osiguranje može i ne mora pokrivati štetu nastalu uslijed potresa, ovisno o ugovoru o osiguranju i uvjetima osiguranja pojedinog osiguratelja.

„Obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti ne predviđa pokrivanje štete od potresa budući da se radi o osiguranju od odgovornosti“, tumače iz HUO-a.