Osiguranje naplate potraživanja još je relativno nepoznat pojam među domaćim poduzetnicima, unatoč kašnjenjima u naplati koja su već postala uobičajena.

O poslovanju Hrvatskog kreditnog osiguranja (HKO) te trendovima nakon ulaska u EU govori predsjednik Uprave Edvard Ribarić.

Kakva je bila prošla poslovna godina za HKO?
Moram izraziti zadovoljstvo ostvarenim rezultatima u 2014. godini. U pet godina postojanja uspješno poslujemo unatoč svim izazovima poslovanja u recesijskom okruženju, a trend uspješnog poslovanja bilježimo i u prvom kvartalu ove godine. Uspjeli smo ostvariti stabilan rast premijskih prihoda, u prosjeku oko 20 posto godišnje, unatoč pogoršanim uvjetima u gospodarskom okruženju koji povećavaju rizike nelikvidnosti i poslovnih neizvjesnosti. Zacrtali smo ostvarivanje dobiti nakon pet godina poslovanja, a taj smo cilj ostvarili godinu dana ranije. Ostvareni rezultati su odraz profesionalnog i partnerskog pristupa prema našim klijentima koji su to prepoznali i ukazali nam svoje povjerenje. 

Jeste li zbog ulaska Hrvatske u EU primijetili promjene u poslovanju, odnosno jesu li se više tražila osiguranja izvoznih potraživanja?
Interes za uslugom osiguranja potraživanja sve je veći, ali ne bih to povezao s ulaskom Hrvatske u EU. Povećana potražnja je prvenstveno povezana sa sve većom osviještenošću poduzetnika o postojanju rizika i potrebi osiguranja naplate. Ulaskom Hrvatske u EU povećana je konkurencija na tržištu koju svakako pozdravljamo jer zajedno s nama radi na educiranju tržišta o potrebi osiguranja potraživanja. No unatoč dolasku konkurencije, smatramo da imamo konkurentske prednosti koje se prvenstveno očituju u tome što smo mala osiguravajuća kuća, a to nam omogućuje da budemo fleksibilni prema potrebama klijenata. Osiguranje potraživanja je vrlo specifičan proizvod o kojem se na našem tržištu još nedovoljno zna, stoga se individualan pristup svakom klijentu pokazao najboljim.

Bavite se i procjenom rizika naplate te pružate pomoć pri naplati. Koliko te usluge sudjeluju u poslovanju HKO-a?
Moram naglasiti da je osiguranje potraživanja puno šira financijska usluga jer osiguranicima osim naknade štete pruža i dodatne usluge i time postaje ključni alat i sastavni dio risk managementa. Pod dodatnim uslugama smatram stručnu procjenu i praćenje rizika kupaca, aktivno sudjelovanje u naplati potraživanja kao i u troškovima povezanim s naplatom te lakši pristup izvorima financiranja kod poslovnih banaka s obzirom na to da se polica osiguranja može vinkulirati u korist poslovne banke. Naše osiguranike informiramo o svim promjenama u poslovanju njihovih kupaca, kao npr. o statusnim promjenama, blokadama računa, podnesenim zahtjevima za otvaranje predstečajne nagodbe ili stečaja te urednosti plaćanja prema drugim našim osiguranicima. Kupci se konstantno "monitoriraju" te tako našim klijentima možemo vrlo brzo signalizirati eventualne promjene u poslovanju i platežnoj disciplini njihovih kupaca. Na taj način omogućujemo klijentima da koncentriraju prodaju prema platežno sposobnim kupcima.

Je li rast poslovanja HKO-a uvjetovan s porastom nelikvidnosti? 
Rast poslovanja jednim dijelom jest odraz stanja nelikvidnosti u gospodarstvu, ali rast poslovanja povezujemo i s partnerskim pristupom prema našim klijentima koji su to prepoznali i ukazali nam povjerenje prebacivši rizike povezane s neplaćanjem kupaca na Hrvatsko kreditno osiguranje. Zanimljiv je podatak da nam se danas javljaju poduzeća kojima smo prije par godina prezentirali uslugu osiguranja i tada nisu pronašli interes za sklapanje police osiguranja. Međutim, zbog neplaćanja kupaca danas policu osiguranja smatraju najjeftinijim načinom zaštite potraživanja.

Koliko poduzetnika osiguranje potraživanja stoji, odnosno koliko ona iznosi u nekom prosječnom iznosu? 
Premiju osiguranja treba promatrati kao investiciju u sigurnije poslovanje, a ne kao trošak. Cijena osiguranja je daleko manja od potencijalnih gubitaka koji mogu nastati uslijed nenaplaćenih potraživanja, a svi znamo kakav utjecaj nenaplaćena potraživanja imaju na poslovanje. Poduzetnici sve više uviđaju da je neophodno osiguravati potraživanja kao najveći dio imovine, baš kao što osiguravaju zgrade, strojeve i zalihe, a vjerojatnost neplaćanja kupaca je puno veća od nastanka npr. požara. Nezahvalno je generalizirati prosjek cijena police osiguranja jer više parametara utječe na cijenu; kao što su rokovi plaćanja, grane industrije kupaca, države izvoza ako je riječ o izvoznoj polici.