Vlasnici domaćih banaka mogli su računati, u prosjeku, na 8,4 posto povrata na svoj kapital krajem 2018. godine što domaći bankarski sustav plasira u sredinu globalne liste banaka po profitabilnosti, pokazuje prva ovogodišnja analiza Hrvatske udruge banaka HUB Pregled. Veća profitabilnost iz prošle godine, na žalost kako vlasnika tako i menadžmenta, nije došla na krilima boljeg operativnog poslovanja već nastavka čišćenja portfelja.

"Rast dobiti rezultat je smanjenja ispravaka vrijednosti i rezervacija. Zahvaljujući poboljšanju kvalitete portfelja te su stavke više nego prepolovljene sa 4,3 milijarde kuna 2017. na malo više od 2 milijarde kuna 2018. U operativnom poslovanju zabilježeno je pogoršanje temeljnog rezultata zbog konkurentskih pritisaka na pad kamatne marže i posljedične troškovne prilagodbe", stoji u analizi. 

Stezanje remena
Godine rekordno niskih kamatnih stopa uzele su svoj danak na operativnom rezultatu što nije mogla spriječiti ni štednja na svim razinama. Kamatni prihod pao je za čak petinu u 2018., no pad neto rezultata ublažen je na 9,8 posto jer su banke u prošloj godini pribjegle daljnjem rezanju kamata na štednju. Taj manevarski prostor sada je gotovo iscrpljen, primjećuje krovna bankarska udruga, jer neto kamatna marža (razlika kamata na kredite i onih na štednju) od 2,57 postotnih bodova ukazuje na to da su brže padale kamate na kredite. 

"Trend sužavanja kamatnog jaza, primjetan već neko vrijeme, sada je ubrzan. Ostale komponente prihoda nisu mogle kompenzirati takav negativan šok pa je ukupan operativni prihod smanjen s oko 16 na 14,8 milijardi kuna (-7,6%). Reduciranje troškova jedina je preostala opcija u takvim uvjetima", ističe analiza. Dakle, nakon što su u prosjeku srezale (opće i administrativne) troškove za gotovo 6 posto prošle godine, na vidiku nema kraja stezanja remena.  U takvoj konstelaciji snaga razumljiv je nagli skok gotovinskih kredita.

Visoka likvidnost kreditora i labaviji uvjeti odobravanja relativno unosnijih plasmana s jedne strane, te primjetna potražnja klijenata u potrazi za supstitutima stambenih kredita, s druge strane, u praksi je rezultirala posezanjem za novim proizvodom koji se može brzo i efikasno plasirati. Dok je potraga za novom nišom u uvjetima skučenog manevarskog prostora banaka razumljiva, regulator je taj kreditni bum (unatoč odobrenjima u domaćoj valuti i uz fiksne kamate) ocijenio dovoljno zabrinjavajućim da bankama i tu opciju ograniči kroz zatezanje uvjeta ocjene kreditne sposobnosti klijenta u budućnosti. 

Nema kraja lošim vijestima
No, čini se da lošim vijestima za bankare još nema kraja. Usporavanje globalnog rasta i relativno sumorne prognoze stopa BDP-a (i inflacije) u eurozoni nagnale su Europsku središnju banku da revidira svoje stajalište o kamatnim stopama. Prošlog tjedna ECB je promijenila službenu retoriku, odnosno smjernice vezane buduće podizanje kamatnjaka. U skladu s njima cijena novca ostat će na istim razinama barem do kraja ove godine, umjesto do kraja ljeta 2019., odnosno koliko god bude potrebno da se stopa inflacije sigurno kreće prema ciljanoj razini nešto ispod 2 posto godišnje.

Analitičari Raiffeisen banke ne očekuju da će se promjena retorike odraziti na kretanja na tržištu jer su njegovi sudionici svoja očekivanja već ugradili u cijene instrumenata. U RBA pak prognoziraju da će makro prilike ostati potisnute u 2020. i 2021. godini zbog globalnog usporavanja pa kao rezultat ne očekuju snažnije zaokrete i dizanje kamatnih stopa čak i dulje od trenutnih tržišnih procjena, u svakom slučaju ne prije 2021. godine.

Za bankare u Europi, uključujući i one domaće, ni ova godina ne donosi bitnije olakšanje u smislu popuštanja pritiska na operativni rezultat. Za razliku od europskih kolega, domaćim dodatnu otegotnu okolnost nosi usporavanje ionako slabašnog rasta zbog čega se svaki potez dodatno važe.