Čelnik Baselskog odbora za nadzor banaka Pablo Hernández de Cos podržao je nastojanje SAD-a da tamošnjim bankama nametne strože kapitalne zahtjeve od onih u EU i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Regulatornom stisku očekivano se žestoko opire Wall Street i njegova lobistička mašinerija koja zakonodavca pokušava uvjeriti da bi se to negativno odrazilo na kreditiranje i gospodarski rast.

“Ono što je na stolu je potpuna provedba Basela III”, rekao je de Cos Financial Timesu o američkim prijedlozima za implementaciju završne faze globalne financijske reforme usmjerene na popunjavanje rupa otkrivenih krizom još 2008. godine.

Po prirodi minimalni
“Po svojoj prirodi Baselski sporazumi postavljaju samo minimalne regulatorne standarde”, rekao je predsjednik Baselskog odbora, ujedno i guverner Banke Španjolske. “Ako bilo koja jurisdikcija smatra da za njezin bankarski sektor implementacija Basela III nije dovoljna kako bi se postigao isti stupanj osiguranja financijske stabilnosti, onda je apsolutno opravdano ići dalje od minimalnih zahtjeva. “Ne samo da je prihvatljivo, rekao bih da je to potrebno”, istaknuo je de Cos.

Prema FT-u, američki regulatori predviđaju da bi nova pravila, osmišljena da ograniče manevarski prostor kreditorima da umjetno smanje potrebe za kapitalom, dovela do povećanja kapitalnih zahtjeva banaka za 16 posto. U EU se dodatna potražnja za kapitalom procjenjuje na oko 9 posto, dok se u Ujedinjenom Kraljevstvu očekuje tek 3 posto.

Ključna razlika je da SAD želi spriječiti banke da u procjenama kapitalnih zahtjeva koriste interne modele, umjesto toga zahtijeva se standardizirani pristup procjena rizične imovine korištenje kreditnoj rejtinga agencija. De Cos ne smatra da američki prijedlozi potkopavaju odluku Baselskog odbora da zadrži interne modele. “Međunarodni sporazum već predviđa da su jurisdikcije koje se odluče implementirati samo standardizirane pristupe u skladu s Baselskim okvirom”, rekao je FT-u.

Iz Federalnih rezervi očekuju da će predložene promjene u tretmanu zajmova povećati kapital velikih banaka za manje od polovice u odnosu na ono što bi donijela puna primjena Basela III. Taj set pravila, osmišljen za 28 najvećih svjetskih gospodarstava, inicijalno je treba stupiti na snagu 2022., a sad se očekuje da će to biti u siječnju 2025. u EU-u i UK-u, a u SAD-u početkom srpnja 2025.

Era rekordnih profita
Paljba Wall Streeta protiv tog prijedloga usmjerena je na tezu da će to smanjiti rast i zaposlenost u SAD-u, a američke banke dovesti u nepovoljni položaj na globalnoj pozorniji jer će biti prisiljene ograničiti kreditiranje smatrajući da će time lakše pridobiti političare na Capitol Hillu.

Jeremy Kress, profesor poslovnog prava na Ross School Sveučilišta Michigan, “besmislicom” smatra reći da si banke ne mogu priuštiti davanje zajmova ako imaju veće kapitalne zahtjeve, argumentirajući to nedavnim objavama rekordnih profita banaka. Četiri najveća kreditora na Wall Streetu povećala je zarade za 10 milijardi dolara prošle godine. Samo je JPMorgan Chase objavio rekordno najveći profit koji je ikada zaradila jedna američka banka.

“Američki regulatori nemaju mandat za promicanje međunarodne konkurentnosti industrije financijskih usluga. Njihov posao je da prioritet daju sigurnosti i stabilnosti američkog bankovnog sustava”, rekao je Kress.