U kontekstu pandemije često se čuje kako su mala i srednja poduzeća ranjivija od velikih, a kao jedna od poluga kojima bi se mogao potaknuti njihov oporavak nerijetko se apostrofiraju alternativni investicijski fondovi.

U poticanju fondova rizičnog kapitala aktivnu podršku već pružaju i institucije poput Europske investicijske banke ili HBOR-a, a u dogledno vrijeme izgledno je da će za alternativne investicijske fondove uslijediti i regulatorno rasterećenje.

Tako barem signaliziraju iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Hanfa je u srijedu objavila da otvara javno savjetovanje o Zakonu o alternativnim investicijskim fondovima (ZAIF), i to s ciljem utvrđivanja postoje li trenutačno suvišne zakonske i regulatorne zapreke za poslovanje društava za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima te da se otvori dodatni prostor za ulaganja u AIF-e.

Taj je cilj, kažu usklađen i sa širim ciljem razvoja tržišta kapitala kao pokretača gospodarskog oporavka EU pa je inicijativa, između ostalog, potaknuta i izvješćem Europske komisije u kojem se ocjenjuje Direktiva o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova.

Prostor za raspravu je, dakle, u dijelovima domaćeg zakonodavstva koji za upravljačka društva AIF-a imaju strože zahtjeve u odnosu na AIFM Direktivu. U redovima društava za upravljanje pozdravljaju tu inicijativu.

“Prostora za rasterećenje ima podosta, ostaje vidjeti koliko će biti hrabrosti”, kaže fond menadžer s višegodišnjim iskustvom u biznisu private equity, odnosno venture capital fondova.

Direktiva AIFM predviđa prag veličine imovine pod upravljanjem iznad kojega se njene odredbe primjenjuju na upravitelje alternativnih fondova. Taj prag utvrđen je na 500 milijuna eura, s tim da nacionalni regulatori mogu primijeniti stroža pravila.

Prema spomenutom pragu praktično sva društva kod nas hipotetski bi mogla ostala izvan direktive jer nemaju pod upravljanjem toliku imovinu, ali to nije cilj niti je poželjno.

Osim što se ne mogu zanemariti proporcije zbog veličine tržišta, upravljačkim društvima u osnovi je u prikupljanju kapitala, stranog ili onog institucionalnih investitora, dobrodošla “iskaznica” da su regulirana institucija. U Hrvatskoj zasad djeluje 39 alternativnih investicijskih fondova.

“Za razliku od UCITS fondova, alternativnima je dozvoljeno ulagati u širi spektar imovine, primjerice, u poduzeća koja nisu na tržištu kapitala, a kojima je potrebna dodatna investicija.

Nisu namijenjeni svim ulagateljima, ali zbog strukture ulaganja i interesa profesionalnih i institucionalnih ulagatelja mogu biti dobar alternativni izvor financiranja za poduzeća te pridonijeti povećanju gospodarske aktivnosti”, ističu u Hanfi.

Dodaju da je prema podacima s kraja lipnja 2020. vrijednost njihove imovine u Hrvatskoj 4,4 milijarde kuna što je tek 1,1% hrvatskog BDP-a. Razvoj industrije alternativnih fondova omogućio bi širi izbor dugoročnog financiranja posebno za MSP-ove, mišljenja su u Agenciji na čelu s Antom Žigmanom.

Na rang ljestvici 28 odabranih europskih zemalja Hrvatska je prema neto imovini AIF-a na 26. mjestu, iza su samo Slovenija i Bugarska.

U društvima za upravljanje, pogotovo fondovima s privatnom ponudom, u skoroj raspravi prostor za rasterećenje vide ponajprije u nevelikim razlikama zahtjeva za male i srednje u odnosu na velike UAIF-e (ne moraju imati NO ili zasebnu funkciju interne kontrole, mogu imati samo jednog člana Uprave).

“Što se tiče AIF-a kojima upravljaju ta društva, kod nas se primjenjuju sve odredbe koje su na razini EU osmišljene za hedge fondove. A to je prilično opterećujuće”. U toj se fondovskoj niši nadaju rasterećenjima u sferi kapitalnih zahtjeva i izračuna regulatornog kapitala, obvezama u pogledu stres scenarija i testova, depozitarnih banaka.