U Republici Hrvatskoj otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom (UCITS fondovi) ove godine bilježe izvanredan rast imovine.
Na kraju kolovoza poslovalo je ukupno 115 UCITS fondova ukupne imovine 2,9 mlrd. EUR, što je povećanje od 1,8 % u odnosu na prethodni mjesec, i cca 25 % u odnosu na kraj 2023. godine. Retail (mali) ulagatelji drže 80 % ukupne neto vrijednosti UCITS fondova.
Struktura imovine UCITS fondova
Na kraju kolovoza obveznički fondovi činili su 28 % ukupne neto imovine svih UCITS fondova, fondovi iz kategorije “ostali” (gdje većinu fondova čine fondovi s dospijećem) 26 %, novčani fondovi 16 %, a dionički i mješoviti fondovi 17 % odnosno 10 % ukupne neto imovine UCITS fondova. Struktura imovine UCITS fondova nije bilježila značajne oscilacije na razini sustava, ali bilježi se porast izloženosti dionicama (sa 17 % na 21 %), dok dužnički vrijednosni papiri i dalje čine većinu imovine (cca 64 %).
Nastavljen je trend rasta udjela inozemnih investicija, pri čemu najveći udio čine investicije na tržištima Europske unije (65 %). Pozitivan prosječni mjesečni prinos ponderiran imovinom u istom mjesecu imali su fondovi iz kategorije “ostali” (0,7 %) te obveznički (0,6 %), napajajući (0,5 %), mješoviti (0,4 %) i novčani fondovi (0,2 %), dok su negativan prinos imali samo dionički fondovi (-0,2 %). Prosječni godišnji prinos ponderiran imovinom na kraju kolovoza iznosio je za dioničke fondove 22,8 %, napajajuće fondove 9,2 %, mješovite fondove 8,5 %, fondove iz kategorije “ostali” 5,9 % te obvezničke fondove 4,1 %.
Novčani fondovi u porastu
U 2024. novčani fondovi bilježe značajan rast imovine, od cca 450 mil. EUR. Novčani fondovi koriste se u svrhu kratkoročnog upravljanja viškom gotovine, nudeći visoku razinu likvidnosti, diversifikaciju i stabilnu vrijednost uloženih sredstava, ostvarujući prinose u skladu sa stopama na tržištu novca i/ili čuvajući vrijednosti ulaganja.
Ostvarenje prinosa nije zajamčeno te ulaganje u novčane fondove nije isto što i ulaganje u depozite, i ulagatelj preuzima rizik gubitka (dijela) glavnice. Novčani fondovi ulažu u kratkoročnu i vrlo likvidnu imovinu u skladu s posebnim, u odnosu na preostale investicijske fondove strože propisanim, zahtjevima. I na razini Europske unije novčani fondovi bilježe pozitivne neto uplate, iako u značajno manjim postocima nego kod nas.
Održiva ulaganja
Iako fondovi koji svojom investicijskom strategijom promoviraju okolišne i/ili društvene čimbenike, ili čiji su cilj održiva ulaganja, ne bilježe pad u apsolutnom iznosu, njihov je relativni udio u ukupnoj imovini UCITS fondova smanjen i na kraju kolovoza iznosi 35 %, u odnosu na 45 % na kraju 2022. i 42 % na kraju 2023. godine.
Ukupna imovina takvih fondova na kraju kolovoza iznosi nešto više od 1 mlrd. EUR te je manje-više konstantna od kraja 2022. godine. Na razini Europske unije fondovi koji svojom investicijskom politikom promiču okolišna i/ili socijalna obilježja bilježe lagan rast prinosa nakon nekoliko kvartala neto odljeva. Fondovi čiji su cilj održiva ulaganja bilježe neto odljeve.
U posljednje vrijeme javljaju se sumnje u ispunjenje ciljeva mobilizacije privatnog kapitala u svrhu ispunjenja ciljeva europskog Zelenog plana. Dijelom je to potaknuto nedavnim političkim promjenama, kako u Sjedinjenim Američkim Državama tako i u Europskoj uniji, a dijelom nemogućnošću kompanija da daju vjerodostojna klimatska obećanja.
Regulatorni fokus
U tom se smislu regulatorni fokus okreće u smjeru tranzicijskih planova i uvjeta koje bi morali ispunjavati da bi se smatrali vjerodostojnima. Na razini Europske unije već se javljaju investicijski proizvodi usmjereni na tranziciju, uključujući i investicijske fondove. Dodatna je zanimljivost takvih fondova ta što imaju veću izloženost kompanijama iz sektora fosilnih goriva od ostalih fondova koji promiču okolišne i/ili socijalne čimbenike ili čiji su cilj održiva ulaganja.
Takve kompanije čeka značajna transformacija poslovanja na putu ka klimatskoj neutralnosti, a spomenuti investicijski fondovi mogu osigurati usmjeravanje financiranja prema kompanijama koje imaju vjerodostojne tranzicijske planove. Takvi fondovi više ulažu i u zelene obveznice izdane od strane spomenutih kompanija, što govori u prilog tvrdnji kako pružaju financiranje “smeđim” kompanijama koje nastoje poslovati “zelenije”.
Europska je komisija u Sažetom izvještaju o otvorenim i ciljanim konzultacijama o Uredbi o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (engl. Summary Report of the Open and Targeted Consultations on the SFDR assessment), provedenim kao jedan od koraka u sklopu revizije predmetne Uredbe, identificirala potrebu za kategorizacijom zelenih investicijskih proizvoda, gdje se kao jedna od kategorija prepoznaju i tranzicijski proizvodi.
Ostaje vidjeti u kojem će smjeru ići izmjene regulative u pogledu objava povezanih s održivosti, međutim, čini se kako bi tranzicijski investicijski proizvodi mogli igrati važnu ulogu u financiranju prelaska na održivu ekonomiju. Isto tako, tek će se vidjeti koje će nove izazove to staviti pred regulatore koji nadziru izdavanje i distribuciju takvih proizvoda.
Kako bi adekvatno adresirala te, ali i sve druge izazove povezane s nadzorom subjekata i investicijskih proizvoda koji se odnose na održivost, Hanfa je sudjelovala u projektu “Održivo financiranje – jačanje nadzornih kapaciteta”, čiji je uspješan dovršetak obilježen u petak 20. rujna 2024. godine. Projekt je uključivao nacionalna nadzorna tijela Hrvatske, Malte, Poljske i Rumunjske, a financiran je preko instrumenta tehničke pomoći u suradnji s Glavnom upravom Europske komisije za potporu strukturnim reformama (DG REFORM).
*Autorica je direktorica Sektora za superviziju fondova i investicijskih društava Hanfe