Očekivano povećanje kamatnih stopa američke središnje banke tek u prosincu ide na ruku hrvatskom dugu, ali to ne znači da se buduća Vlada treba uspavati, smatraju domaći ekonomski analitičari.
Danas započinje dvodnevno zasjedanje Federalnih rezervi (Fed) koje, po mišljenju analitičara, neće donijeti iznenađenja, odnosno podizanje kamatnih stopa iznad sadašnjeg raspona od 0,25 do 0,5 posto na rujanskom zasjedanje. No, zato većina očekuje povećanje na prosinačkom zasjedanju, točno godinu dana nakon prvog ciklusa podizanja nakon gotovo desetljeća. Da postoji više od 50 posto šansi za podizanje u prosincu vjeruje i Hrvoje Stojić, direktor ekonomskih istraživanja Addiko banke. "Mislim da Fed neće poduzimati nikakve odluke prije predsjedničkih izbora u studenom jer oni nose dosta rizika za gospodarski rast. Naime, oba kandidata vrlo će vjerojatno nastaviti s trgovinskim ograničenjima.
50posto
šansi analitičari daju povećanju kamata u prosincu
Volumen svjetske trgovine već je značajno pao, a ako padne dodatno, to će usporiti globalni ekonomski rast, a posljedično i američki. Osim toga, rast produktivnosti u posljednjih pet godina najniži je od 2. svjetskog rata. Ne treba zanemariti da unatoč rastu zaposlenosti stopa nezaposlenosti i dalje ne pada. K tome, inflacijska su očekivanja još vrlo suzdržana", pojašnjava Stojić. Veće kamatne stope tek u prosincu očekuje i Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke. "Općenito gledajući, rast referentnih kamatnih stopa najrazvijenijih gospodarstava svijeta trebao bi se negativno odraziti na cijene hrvatskih međunarodnih izdanja, naravno ako u međuvremenu ne dođe do smanjenja premije rizika.
Upravo povećana očekivanja o rastu kamatnih stopa u SAD-u upozoravaju da vrijeme rekordno niskih kamatnih stopa ne može vječno potrajati te da to vrijeme treba iskoristiti za provedbu strukturnih reformi i ubrzanje fiskalne konsolidacije", poručuje Šantić. Eventualno Fedovo zaoštravanje bit će djelomično poništeno očekivanim popuštanjem Europske središnje banke do kraja godine, što pogoduje apetitu za rizikom, tumači Hrvoje Stojić. "U situaciji kad Hrvatska provodi snažniju fiskalnu konsolidaciju od očekivanja, koja bi u slučaju relativno brzog sastavljanja Vlade mogla biti nadopunjena mjerama za jačanje konkurentnosti ekonomije, sve to pogoduje daljnjem sužavanju spreadova na hrvatske obveznice", ističe Stojić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu