Na domaćem obvezničkom tržištu u listopadu je osjetno povećano trgovanje obveznicama. Trend ulaganja u sigurnije vrijednosne papire vidljiv je bio još u rujnu kada je promet obveznicama iznosio 58 milijuna kuna, ili 855 posto više nego prethodni mjesec. U listopadu je povećanje prometa još izraženije, pa je tako krajem prošloga tjedna zabilježen najveći dnevni promet od druge polovice siječnja te je iznosio više od 300 milijuna kuna, a u petak je najtrgovanije izdanje na Zagrebačkoj burzi bila obveznica Ministarstva financija oznake RHMF-O-15CA koja je zabilježila promet od 103 milijuna kuna.
Skok prometa
Za usporedbu, ukupni promet dionicama iznosio je 190 milijuna kuna. “S obzirom na recentna događanja na tržištu kapitala, jedan dio ulagača odlučio se usmjeriti u sigurnije oblike ulaganja. Još ne tako davno govorilo se o isplativosti u ulaganje u obveznice u kontekstu rastuće inflacije, sada kada se trend okrenuo, i kada se već u nekim analizama spominje mogućnost deflacije u eurozoni, ulaganje u obveznice postaje još interesantnije”, tvrde u Erste & Steiermärkische banci. Međutim, promet obveznicama prilično je neujednačen pa je u ponedjeljak iznosio 35 milijuna kuna. Državne obveznice nešto su atraktivnije od korporativnih.
Trend na burzama
Vidljivo je i smanjenje cijene državnog duga pa je cijena obveznice RHMF-O-15CA u petak pala 2,1 posto. Hrvatsko tržište obveznica ponešto se razlikuje od razvijenijih tržišta kapitala u Europi. Kada cijene dionica padaju, na razvijenim tržištima je pravilo da cijene obveznica rastu. U Hrvatskoj je ponešto drukčiji slučaj te cijena obveznica pada usporedo s padom cijena dionica koji, kao i u cijelom svijetu nije zanemariv pa je CROBEX od početka godine pao više od 60 posto. Pad cijena obveznica, međutim, nije samo karakteristika hrvatskog tržišta kapitala nego tržišta cijele istočne Europe. “Sličan pad cijena državnog duga još je izraženiji u drugim zemljama CEE i SEE regije, a posebice u Mađarskoj. Razloge tome treba tražiti u tome što je sve izraženiji trend izlaska investitora iz zemalja u razvoju u uvjetima pojačanih rizika na tržištima. Tako se bilježi pojačane prodajne aktivnosti financijske imovine u emerging market zemljama, a sredstva se uglavnom ulažu u američke i europske državne obveznice radi minimiziranja rizika”, tvrdi Zdeslav Šantić, direktor Direkcije za ekonomska istraživanja RBA Consultinga. Neki od predstavnika fondova koji su htjeli ostati neimenovani tvrde pak kako im prinosi obveznica još nisu zadovoljavajući da bi u većem broju ulagali u dugove te smatraju da obveznice uglavnom otkupljuju osiguranja. Razlog njihove suzdržanosti je ocjena da će cijene obveznica u sljedećem razdoblju još padati jer očekuju da će država za refinanciranje duga od 1,2 milijarde kuna koji dolazi na naplatu sljedećih 6 mjeseci odlučiti izdati novu tranšu obveznica što bi trebalo dovesti do pada cijene.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kod obveznica je bitan prinos (yield). U SAD se, na primjer, stalno analizira prinos visokorizičnih (junk) obveznica u odnosu na 10 godišnje vladine. Kako, na primjer, S & P index pada, prinos na junk obveznice skoro paralelno raste.
Drugo, cijena obveznice a time i yield ovisi o kreditnom rejtingu. Hrvatska je tu na putu da iz investment grade prijeđe u speculative grade, prvo na vladinim obveznicama u stranoj valuti a onda i onima u domaćoj što će im bitno povisiti yield. Kakve će to posljedice izazvati je jasno – nećemo biti niti prva niti zadnja država koja to prolazi.
Treće, bilo bi zanimljivo analitzirati odnos vrijednosti prometa u obveznicama prema onom u dionicama
Uključite se u raspravu