Svjetski i Europski tjedan novca održava se od 17. do 23. ožujka 2025., a Hanfa će i ove godine aktivno sudjelovati u brojnim događanjima usmjerenima na unaprjeđenje financijske pismenosti građana. Djelatnici Hanfe tom će prigodom sudjelovati na prezentacijama, skupovima, panel-raspravama, debatama i drugim aktivnostima, s ciljem podizanja razine financijske pismenosti, ali i upoznavanja javnosti s djelokrugom i radom Hanfe.
U suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK) održat će se niz predavanja namijenjenih učenicima srednjih škola i studentima, dok će predstavnici Hanfe sudjelovati i u aktivnostima u sklopu Tjedna financijske pismenosti na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te na panel-raspravi pod nazivom „Financijske prijevare građana i kako ih izbjeći” u organizaciji Sveučilišta u Dubrovniku.
Posebno zanimljiva bit će studentska rasprava na temu „Bezgotovinsko društvo: Jesmo li spremi za trend digitalnih plaćanja?“, koju Hanfa organizira u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom i studentima Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM). Uz to će Hanfa organizirati edukacije u suradnji sa srednjim i osnovnim školama, čime dodatno jača svoju ulogu u širenju financijskog znanja među mladima.
Istraživanje financijske pismenosti učenika osnovnih i srednjih škola
Hanfa već nekoliko godina sustavno provodi istraživanje financijske pismenosti učenika osnovnih i srednjih škola, analizirajući njihovo znanje, ponašanje i stavove o financijama. Istraživanje obuhvaća učenike koji su sudjelovali u edukativnim aktivnostima Hanfe, omogućujući tako uvid u napredak i izazove u financijskom obrazovanju mladih.
Istraživanje je u 2024. provedeno na uzorku od 333 učenika srednjih škola te 326 učenika osnovnih škola u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazuju da učenici osnovnih škola ostvaruju relativno visoke rezultate u financijskom znanju i ponašanju, uzimajući u obzir njihovu dob i prilagođenost pitanja.
Graf 1: Usporedba financijskog znanja i financijskog ponašanja učenika osnovnih škola 2023. i 2024. godine*

Najbolje rezultate postižu u rješavanju osnovnih matematičkih problema i izražavanju stavova o financijama, dok su manje upoznati s pojmom budžeta te razlikom između štednje i ulaganja.
Graf 2: Financijsko znanje učenika osnovnih škola

Kod učenika srednjih škola financijsko ponašanje ocijenjeno je kao najjača komponenta financijske pismenosti, dok je primijećena razlika između samoprocijenjenog znanja i stvarnog razumijevanja financijskih pojmova. Primjerice, samo 20 % učenika točno je izračunalo realnu kamatnu stopu, dok je tek 22 % učenika svjesno da uplata u treći mirovinski stup nije obvezna. Zanimljivo je i da 58 % učenika smatra da novac primarno služi za trošenje, što ukazuje na potrebu za dodatnim edukacijama o odgovornom upravljanju osobnim financijama.
Graf 3: Usporedba komponenti financijske pismenosti učenika srednjih škola 2022., 2023. i 2024. godine

S ciljem poticanja učenika na razmišljanje o financijama, Hanfa je u sklopu Tjedna financijske pismenosti organizirala natječaj za izradu videoradova na temu „Financijska pismenost: ključ za sigurnu budućnost“. Natječaj je izazvao velik interes, s ukupno 42 prijave iz srednjih škola diljem Hrvatske. Prvoplasirana škola osvojila je vrijednu nagradu – interaktivni zaslon, koji će dodatno unaprijediti nastavu financijske pismenosti.
Hanfa je provela i istraživanje o interesu učitelja i nastavnika za edukativne aktivnosti iz područja financijske pismenosti. Rezultati pokazuju da većina učitelja i nastavnika smatra da bi financijska pismenost trebala biti uključena u školski kurikulum.
Graf 4: Smatrate li da bi predmet financijska pismenost trebao biti uveden u školski kurikulum?

Iako neki već provode fakultativnu nastavu iz tog područja, mnogi ističu da nemaju dovoljno znanja za kvalitetno poučavanje učenika.
Graf 5: Biste li bili zainteresirani za provođenje fakultativne nastave financijske pismenosti za učenike u vašoj školi?

Kako bi odgovorila na ove izazove, Hanfa već godinama provodi edukacije za učitelje i nastavnike, a s takvim će inicijativama nastaviti i ubuduće. Osnaživanjem nastavnog kadra financijskim znanjem ne samo da se podiže njihova osobna razina financijske pismenosti, već se osigurava i kvalitetniji prijenos znanja učenicima, što dugoročno doprinosi financijskoj sigurnosti budućih generacija.
Zaključno, rezultati istraživanja i provedene aktivnosti potvrđuju važnost kontinuirane edukacije o financijskoj pismenosti. Uz zajedničke napore institucija poput Hanfe, škola i drugih dionika, moguće je graditi financijski osviještenije društvo, spremno na izazove suvremenog financijskog okruženja.