S inflacijom koja je još uvijek četiri puta iznad ciljane, Europska središnja banka od ljeta 2022. u devet uzastopnih navrata podignula je ključne kamatne stope. Lanjskog srpnja banke u eurozoni mogle su posuditi novac od ECB-a po 0,5 posto, danas ih to košta 4,25 posto.

Unatoč rastu kamatnih stopa na međunarodnim tržištima važno je istaknuti da su efekti uvođenja eura u Hrvatskoj i oslobađanje nove likvidnosti, smanjeni troškovi regulacije i rizika zemlje u Hrvatskoj doveli do toga da su kamatne stope i na kredite i na depozite rasle značajno blaže u odnosu na većinu država europodručja.

Viša cijena novca prelijeva se u cijenu kredita za građane i tvrtke pa se postavlja pitanje trebaju li klijenti fiksirati kamatne stope ili ne.

Zašto dolazi do rasta kamatnih stopa?

Središnje banke diljem svijeta, pa tako i Europska središnja banka (ESB), kao glavnu zadaću imaju održavati stabilnost cijena. Kada je rast cijena u gospodarstvu prebrz, odnosno kada je inflacija previsoka, veće kamatne stope utječu na smanjenu potrošnju i time pridonose vraćanju inflacije na trenutno ciljnu razinu od 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Hoće li kamatne stope na kredite još rasti?

Ako klijent ima ugovorenu fiksnu kamatnu stopu, njegove otplate ostaju nepromijenjene bez obzira na zbivanja na tržištu. Kamatne stope na kredite mogu se povećavati (ali i smanjivati) ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, definirana kao zbroj fiksne marže i referentne kamatne stope.

Inflacija u eurozoni i dalje je povišena, iako je primjetno njezino usporavanje. Borbu otežava tvrdoglav rast temeljne inflacije (bez cijena hrane i energije). Ima naznaka da je dotaknula vrhunac, no geopolitička neizvjesnost, prijetnja krizom hrane te rast plaća i zarada kompanija stvaraju pritisak na cijene u budućnosti. ECB ne očekuje da će se inflacija spustiti na ciljanu razinu prije 2025., no otvoreno je pitanje hoće li posezati za novom rundom podizanja kamatnih stopa.

Što je referentna kamatna stopa?

Referentne kamatne stope, koje se nazivaju i referentne stope, kamatne su stope koje najčešće pokazuju trošak zaduživanja na različitim tržištima. Na primjer, mogu pokazivati koliko banke košta zaduživanje kod drugih banaka ili koliko ih košta pribavljanje sredstava iz drugih izvora, kao što su mirovinski fondovi, osiguravajuća društva i novčani fondovi. Najpoznatije referentne kamatne stope u Hrvatskoj su NRS i Euribor.

Zašto nije moguće više ugovoriti NRS kao referentnu kamatnu stopu?

Od 1. siječnja ove godine nastupila su zakonska i regulatorna usklađenja povezana s uvođenjem eura te se kod novih kredita promjenjiva kamatna stopa više ne može ugovarati uz Nacionalnu referentnu kamatnu stopu (NRS). Važno je napomenuti da se NRS i dalje primjenjuje za kredite u otplati koji su ugovoreni prije ulaska u eurpodručje uz promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz NRS.

Umjesto NRS-a kao referentna kamatna stopa koristi se Euribor kao i u drugim državama eurozone, a koji je do sada koristio manji dio građana.

Koliko građana koristi fiksne i kombinirane kamatne stope, a koliko promjenjive?

Poznato je da je u Hrvatskoj dvije trećine stambenih kredita vezano uz fiksnu ili kombiniranu kamatnu stopu, a od ove trećine korisnika stambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom velika većina, odnosno njih oko 75%, ima ugovoren NRS kao referentnu kamatnu stopu.

Kretanje NRS-a ovisi o kretanju kamatnih stopa na depozite pa bi nagli kamatnih stopa na depozite prouzrokovao i porast kamatnih stopa na kredite. Upravo zato je važno da rast aktivnih i pasivnih kamatnih stopa bude postepen i blag kako bi se spriječili jači negativni utjecaji na dužnike.

Kako fiksirati kamatne stope na kredit?

Odluka o fiksiranju ili ne, je na klijentu. Ona ovisi o kojoj se vrsti kredita radi, koliki je udio anuiteta (ili rate) u mjesečnom budžetu, procjeni financijske situacije te dospijeću kredita. Banke nude mogućnost fiksiranja kamatne stope (koja je u pravilu u tom trenutku viša nego promjenjiva), a klijent se može savjetovati sa svojim osobnim bankarom o računici. Iako za takav potez treba mijenjati ugovor banke i klijenta, većina banaka ne naplaćuje fiksiranje kamatne stope.

Treba li fiksirati ili ne?

Na to pitanje nema točnog ili krivog odgovora jer ovisi o pojedinačnom slučaju. Iako se u ovom trenutku čini da je obuzdavanje inflacije na vidiku, neugodna iznenađenja (kao što je bio rat u Ukrajini) su uvijek moguća, a time i udar na kućni budžet ili budućnost poslovanja.

Spusti li ECB referentne stope posljedično će pasti i Euribor, a klijent koji je fiskirao kamatnu stopu može tada plaćati obveze uz višu kamatnu stopu. Međutim, ako klijent fiksira kamatnu stopu imat će unaprijed poznat iznos mjesečnih obveza.