Iza osigurateljne industrije još je jedna odlična godina, s rastom premije u 2022. iznad osam posto. Međutim, taj sektor financijske industrije čekaju dvije važne regulatorne promjene.

Prije svega, u pripremi je zakon u području osiguranja od automobilske odgovornosti, a objavljen je i Nacrt Zakona o upravljanju i održavanju stambenih zgrada. Kakav je stav osigurateljnog sektora za Poslovni dnevnik govori Hrvoje Pauković, čelni čovjek krovne organizacije Hrvatskog ureda za osiguranje.

Koji su efekti inflacije i ulaska u eurozonu na poslovanje industrije osiguranja?
Hrvatska industrija osiguranja uspješno je izvršila prelazak na euro vodeći računa o nužnosti transparentne komunikacije sa svojim klijentima i zaštite njihovih interesa.

Ulazak u eurozonu donijet će, vjerujemo, dodatne poticaje razvoju hrvatskog gospodarstva i društva općenito tako da očekujemo veću stopu rasta penetracije osiguranja odnosno udio premije u BDP-u, što je svojstveno razvijenim ekonomijama. Veća penetracija osiguranja znači veću otpornost ekonomije i društva i na posljedice prirodnih katastrofa koje se onda na taj način i lakše saniraju.

Inflacija, nažalost, ostavlja gorak okus, kako građanima tako i poduzetnicima. Osiguratelji bilježe značajan porast troškova koji utječu i na druge gospodarstvenike, ali i neke dodatne inflatorne pritiske koji opterećuju poslovanje. Prije svega se to odnosi na povećane troškove izdataka za štete u segmentu osiguranja motornih vozila zbog snažnog rasta cijena rezervnih dijelova te rasta cijena sata rada servisnih radionica.

Pritisak inflacije na troškove dovodi do potrebe aktivnog upravljanja cijenama proizvoda na tržištu osiguranja, što će naglasiti ne samo važnost određivanja odgovarajućih premija i svota osiguranja, već i nužnost unapređenja poslovnih procesa i kontrole troškova.

Nakon uspješne 2022., koji će trendovi obilježiti 2023.? Koliko rast kamatnih stopa mijenja poslovanje?
Što se 2022. tiče, najvažnija činjenica je da smo kao industrija i dalje ostali stabilan i pouzdan partner građanima i gospodarstvu. Zabilježili smo daljnji porast broja osiguranja, ukupno gledano ostvareno je 1,68 milijardi eura bruto zaračunate premije, što predstavlja 8,2 posto više nego godinu prije.

Ako gledamo i razdoblje unazad nekoliko zadnjih, prilično turbulentnih godina, pokazali smo da je naša industrija i dalje temelj otporne ekonomije i upravljanja rizicima te da smo i sposobni za brzu reakciju u kriznim situacijama. Proteklih godina došlo je do dodatnog kapitalnog ojačanja pojedinih osiguratelja, ali smo zabilježili i smanjenu ukupnu profitabilnost sektora.

Osiguratelje zbog toga i ove godine očekuje nužnost pažljivog upravljanja politikama cijena proizvoda i vlastitih troškova, kako bi zadržali konkurentnost i odgovoran odnos prema potrošačima.

Nužnost korekcije cijena nameće se posebno u segmentu osiguranja motornih vozila i osiguranja imovine, ali i u zdravstvenom osiguranju gdje je izmjenama zakona, pa i odlukama HZZO-a, došlo do povećanih izdataka za štete dopunskog zdravstvenog osiguranja. U segmentu dodatnog zdravstvenog osiguranja korekcije će pak biti nužne zbog rasta cijena usluga zdravstvenih ustanova.

Što donose zakonske izmjene u području osiguranja od automobilske odgovornosti?
Riječ je o iznimno važnom Zakonu koji regulira i sustav ekonomske i pravne zaštite osoba oštećenih u prometnim nesrećama. Promjene se odnose prvenstveno na nužnost implementacije izmjene direktive o osiguranju motornih vozila, vezano uz zaštitu oštećenih u slučaju prekograničnih insolventnosti, potvrde o štetnim događajima, nove definicije vozila i slično.

Važno je reći da sustav naknade šteta u osiguranju od AO funkcionira vrlo dobro. Naime, godišnje sklopimo više od 3 milijuna ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti i kasko osiguranju, a svake godine riješi se više od 100.000 odštetnih zahtjeva i isplati se preko 200 milijuna eura samo u segmentu AO, uz zanemariv broj sudskih postupaka.

Uz sustave izvansudskog rješavanja sporova koje smo stavili na raspolaganje svim oštećenim osobama odnosno osiguranicima kroz pravobraniteljstvo za područje osiguranja i Centar za mirenje pri HUO, omogućavamo besplatno rješavanje eventualnih prijepora i prigovora tako da se niti ne bilježe značajni brojevi predstavki na rad osiguratelja.

Na ovom Zakonu radimo zajedno s ostalim dionicima te očekujemo da predlagatelj zakona, Ministarstvo financija i naš regulator Hanfa imaju u vidu i te činjenice prilikom izrade finalnih prijedloga zakona, ali i podzakonskih akata. Također očekujemo da pojedini prijedlozi izmjena upućeni od strane određenih interesnih skupina vezanih uz motorna vozila budu i prepoznati kao prijedlozi za promicanje njihovih partikularnih interesa, a ne kao prijedlozi usmjereni na zaštitu potrošača.

Tri godine prošle su od zagrebačkog potresa, 2,5 od petrinjskog, sporadična obnova i dalje puni medijske stupce. Jeste li primijetili, i u kojoj mjeri, pomake prema snažnijem osiguranju imovine?
Osiguranja od požara i ostalih elementarnih nepogoda u 2022. godini rasla su za 3,8 posto, dok su ostala osiguranja imovine također zabilježila rast, uključujući i rast pokrića od rizika potresa za 6,9 posto u odnosu na 2021. godinu.

Potresi su pokazali ono što statistički podaci pokazuju već godinama – razina osiguranja hrvatskog stanovništva od rizika potresa, ali i ostalih rizika na imovini u usporedbi s drugim zemljama EU i dalje je nedostatna. Osiguratelji su mogli značajno više doprinijeti obnovi potresom pogođenih područja da je ugovoreno više osigurateljne zaštite.

Prema recentnim analizama EIOPA-e, Hrvatska se nalazi na trećem mjestu u Europi po ugroženosti od prirodnih katastrofa jer je penetracija i gustoća osiguranja i dalje zabrinjavajuće niska. Prevelika su očekivanja građana vezana uz pomoć države tako da niti iskustvo osobnog gubitka očito nije dostatan poticaj za mnoge da sklope policu osiguranje imovine.

Smatramo da bi država trebala jačati osjećaj osobne odgovornosti za zaštitu vlastitog doma odnosno nekretnine, a ne pojedinim potezima, koji graniče s populizmom, ohrabrivati građane da se u mjeri većoj nego što je to razumno, oslanjaju na pomoć države.

I u segmentu već osigurane imovine, zbog inflatornih pritisaka, suočavamo se s potrebom sklapanja odgovarajuće zaštite na primjerene svote osiguranja koje odgovaraju rastu cijena nekretnina i usluga građevinskog sektora.

Imate li informacije o napretku oko zakonskih rješenja osiguranja višestambenih zgrada i obveznog osiguranja imovine ovisno o rizicima (poplave, potresi..)?
Smatramo da je nužno zakonski regulirati obvezu osiguranja od rizika koje prijete na pojedinom području kao i osiguranja odgovornosti suvlasnika zgrada na primjerene svote.

Sukladno Nacrtu Zakona o upravljanju i održavanju stambenih zgrada suvlasnici stambenih zgrada obvezni su osigurati zajedničke dijelove zgrade od osnovnih rizika, odnosno požara, oluje, udara groma, izljeva vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, ali i rizika potresa, gdje je ta opasnost prisutna, a više od polovice stanovništva živi na potresom ugroženom području.

Potresi, tuče, požari, ali i ostale prirodne nepogode u svim dijelovima Hrvatske bile su u razdoblju iza nas nažalost prilično učestale. Osiguratelji su efikasno, brzo i financijski adekvatno reagirali na sanaciju šteta. Međutim, moram naglasiti da je doprinos u sanaciji teških posljedica prirodnih nepogoda sa strane osiguratelja mogao biti i značajniji da su građani, ali i gospodarstvenici, u većoj mjeri ugovarali osigurateljne proizvode.

Zbog izostanka primjerene razine osobne odgovornost vlasnika nekretnina, a ne zbog cijena osiguranja koje su u Hrvatskoj vrlo konkurentne, dobrovoljna zaštita nekretnina putem proizvoda osiguranja nije prisutna u mjeri koja je svakako potrebna, ali i očekivana za jednu državu članicu EU.

Stoga bi i država snažnom porukom, pa i putem zakona, trebala ukazati na put kojim treba krenuti jer bez snažne penetracije osiguranja, odnosno većeg udjela premije u BDP-u, niti jedna država nije u stanju nositi se s nadolazećim klimatskim promjenama i potencijalnim štetama od prirodnih katastrofa.

Početkom svibnja tradicionalno industrija se okuplja na konferenciji Hrvatski dani osiguranja. Koje su teme ove godine u fokusu?
Riječ je o desetom izdanju Hrvatskih dana osiguranja, koje se i opet tradicionalno održavaju u Opatiji, u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje.

To je najveći godišnji događaj osigurateljne struke u regiji, održava se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske i pokroviteljstvom Ministarstva financija, a okupit će više stotina stručnjaka iz svijeta osiguranja i reosiguranja, regulatora, posrednika u osiguranju, znanstvene zajednice i drugih pratećih financijskih institucija.

Bit će to prilika za razmjenu mišljenja o mnogim važnim temama osiguravateljne industrije, kako u Hrvatskoj, regiji, tako i na europskoj razini, a naglasak će, između ostalog, biti i na zakonskim i regulatornim promjenama, klimatskim rizicima, ali i inovacijama te digitalnoj transformaciji u osiguranju.