Osim u svijetu, kriptovalute su tražena roba i u Hrvatskoj, a koliko su hrvatski građani otvoreni prema virtualnim valutama, pitali smo Franu Cvitanića iz splitske IT tvrtke Avensys. Radi se o jednoj od niza tvrtki kod nas koje svojim klijentima nudi mogućnost plaćanja dijela računa u kriptovalutama. Cvitanić za čitatelje Poslovnog.hr otkriva sve što niste znali o kriptovalutama, kakva je njihova budućnost u Hrvatskoj, te koliko smo birokratski spremni za ovu vrstu plaćanja. 

Ukratko, što su kriptovalute i koja je njihova osnovna prednost?

Kriptovalute su decentralizirane, distribuirane i one su anonimna platna mreža, odnosno virtualna valuta koju platna mreža koristi. Zbog svoje anonimnosti Bitcoin, ili bilo koja druga virtualna valuta, se po svojim značajkama može usporediti s gotovinskim plaćanjem. Prednosti kriptovaluta su sljedeće:

* Veća razina zaštite od prevare u odnosu na fiat valute – kriptovalute su digitalne i ne mogu (točnije rečeno, ne bi se trebale) se proizvoljno krivotvoriti ili preinačiti od strane pošiljatelja, kao što je slučaj s debitnim/kreditnim karticama;

* Smanjena mogućnost krađe indetiteta – kada svoju debitnu/kreditnu karticu dajete trgovcu, dajete mu pristup cijeloj kreditnoj liniji, čak i ako je transakcija za malu količinu novca. Kreditne kartice funkcioniraju na tzv. pull principu, gdje trgovina pokreće uplatu i povlači određeni iznos s računa. Kriptovalute koriste tzv. push mehanizam koji omogućava nositelju da šalje točno ono što on/ona želi trgovcu ili primatelju bez ikakvih dodatnih informacija. Kriptovalute ne zahtijevaju imena, već samo digitalni ID novčanika;

* Izravan prijenos za trenutno izvršenje transakcije – nema trećih strana, kašnjenja i plaćanja naknada.

* Pristup povijesno nepristupačnim tržištima – sukladno najnovijim istraživanjima, na svijetu postoji čak 2,2 milijarde osoba s pristupom internetu ili mobilnim telefonima koji trenutačno nemaju pristup tradicionalnim sustavima razmjene. Upravo ti pojedinci su pripremljeni za tržište kriptovaluta i čekaju svoju priliku. Najkonkretniji primjer je afrička država Kenija u kojoj čak jedan od tri Kenijca posjeduje novčanik s Bitcoinom;

* Niže naknade po transkaciji – iako Bitcoin ne uzima naknadu po transakciji, mnogi promatrači očekuju da će većina korisnika uključiti uslugu treće strane kao što je Coinbase, umjesto stvaranja i održavanja vlastitih e-walleta.

Kakva su prva iskustva u plaćanju kriptovalutama?

Budući da se na našem tržištu teško prihvaćaju noviteti, ostavili smo prostora zainteresiranim klijentima da polovinu plaćanja mogu izvršiti u kriptovalutama, a ostatak u fiat valutama. No prije nekoliko dana stigao je i prvi poziv klijenta koji nam je ponudio cjelokupno plaćanje izvršiti u Bitcoinima te nam na taj način pokazao kako je tržište u potpunosti prihvatilo ovakav način plaćanja.  

Koliko je Hrvatska birokratski razvijena za ovaj način plaćanja?

Obzirom na to da je birokracija gotovo pa sinonim za ime naše države, prvi logičan korak je bio ispitati kako na to gledaju svi organi države, od lokalne do nacionalne razine. Uzimajući u obzir činjenicu da je pretjerana birokratizacija društva stavila pravila iznad čovjeka i da se prema njemu odnosi kao prema objektu, bio sam spreman na višednenvna kampiranja i preusmjeravanja od institucije do institucije. No ugodno sam se iznenadio kada sam dobio odgovore na sva pitanja u jednom danu i to uglavnom zato što financijske institucije i državna tijela u Hrvatskoj, ali i u svijetu, još uvijek ne znaju kako bi na adekvatan način regulirali kriptovalute.

HNB navodi da Bitcoin (i ostale kriptovalute) ne potpadaju ni pod jednu zakonom reguliranu kategoriju sredstva plaćanja. One ne predstavljaju novac niti sredstvo plaćanja u Hrvatskoj i ne mogu biti elektronički novac. Isto tako, prema presudi suda EU iz 2015. godine, gdje se kriptovalute smatraju valutom s dvostranim tokom. Računovodstveno gledano, ne mogu se smatrati materijalnom imovinom, budući da je njihova jedina svrha kao virtualne valute da služe kao sredstva plaćanja, ali ne predstavljaju vrijednosni papir. 

Hrvatska poduzeća plaćanja mogu vršiti u Bitcoinima ili drugoj kriptovaluti samo za one vrste primitaka koje su navedene u Pravilniku o porezu na dohodak te da je obveza poreznih obveznika vođenje poslovnih knjiga, evidencija, izdavanje računa i vjerodostojne dokumentacije. Porezna uprava smatra da se poreznik mora voditi pažnjom dobrog gospodarstvenika i o svojim transakcijama mora voditi uredne poslovne knjige temeljem vjerodostojne dokumentacije, a kod plaćanja pravnim i fizičkim osobama nije izrijekom propisana odredba koja bi ograničavala plaćanje kriptovalutama i tu na snagu dolazi Zakon o fiskalizaciji  i prometu gotovinom, gdje će se s jedne strane ograničiti plaćanja koja se obavljaju mimo transakcijskih računa, a s druge strane se uvodi elektroničko plaćanje naplaćenih transakcija u gotovom novcu i u realnom vremenu i omogućeno je da se tu u porezne svrhe vidi pravo činjenično stanje. Dakle, ako porezna slučajno ima neki zahtjev prema tvrtki, ista joj daje na uvid navedenu evidenciju s pripadajućim dokazima, odnosno izvršenim plaćanjima i stanjem u elektronskom novčaniku.

Očekujete li uvođenje eura, i hoće li to što promijeniti vezano uz kriptovalute? Kakva je budućnost kriptovaluta kod nas, i u svijetu?

Ulazak u Eurozonu ili narodski rečeno, uvođenje eura kao valute plaćanja samo je još jedna u nizu klopki u koje Hrvatska svjesno srlja prema decidiranim naputcima od strane Europske unije s jedne strane i SAD-a s druge strane koji nas godinama drže u šaci. Inflacija, kamate na kredite, plaće i ono najvažnije, broj stanovnika koji će pokušati preživjeti u Hrvatskoj zasigurno neće omogućiti budućnost našoj zemlji. Moramo biti svjesni činjenice da je danas 2017. godina, dok je ulazak u Eurozonu neslužbeno najavljen za daleku i nepredvidivu 2022. godinu. 

Iz svega navedenog, razvidno je da kriptovalute više nisu daleka i nezamisliva budućnost, već opipljiva realnost. Nadam se da će tvrtke koje ih već duže vrijeme prihvaćaju, informirati javnost o tome, a one koje ih tek namjeravaju prihvatiti, kvalitetno se educirati, posavjetovati se s vlastitim računovodstvom i nadležnim institucijama te zakoračiti u novo doba poslovanja.