Američka centralna banka je u četvrtak donosila odluku o visini referentnih kamatnih stopa i kao što je bilo očekivano stope su zadržane na istoj razini. No, reakcija investitora na financijskim tržištima je bila pomalo neočekivana. Došlo je do rasprodaje obveznica, što je rezultiralo porastom kamatnih stopa na američke državne obveznice. Također je došlo do naglog jačanja dolara u odnosu na ostale valute. Tečaj EUR/USD u trenutnu pisanja teksta na platformama Admiral Marketsa iznosi 1.1256, što znači da je od četvrtka američki dolar ojačao 1,5%.

Zašto je dolar ponovno ojačao?

Kad rastu kamatne stope na obveznice u nekoj zemlji, investitori imaju tendenciju prebacivati kapital iz drugih valuta u valutu u kojoj mogu dobiti viši prinos. Trenutna kamatna stope na japanske desetogodišnje državne obveznice iznosi 0,12%, njemačke 0.39%, britanske 1.44%, a na američke čak 3.19%, pa interes za ulaganjem u dolar kod europskih i japanskih investitora ne iznenađuje.

Drugi razlog prebacivanja novca u sigurno utočište su novi problemi u pregovorima o Brexitu. Naime, u nedjelju se pojavila informacija da je EU odbacila britanski prijedlog o rješavanju problema s granicom između Republike Irske i Sjeverne Irske i da su još četiri ministra u britanskoj vladi na rubu ostavke zbog neslaganja s politikom premijerke May. To može uzrokovati daljnju političku krizu na britanskoj političkoj sceni i dovesti do napuštanja Unije bez konkretnog dogovora o suradnji nakon Brexita. U tom slučaju bi vjerojatno došlo do usporavanja gospodarskog rasta u UK, a možda čak i u ostatku Europe, stoga investitori na svaku lošu vijest o Brexitu rasprodaju funte i eure te kupuju dolar i franak.

Zašto je tečaj dolara bitan za naftu i zlato?

Gotovo svim sirovinama i plemenitim metalima se na globalnoj razini trguje u dolarima. Ako zbog toga dolar u odnosu na euro ojača 10%, uz istu cijenu nafte, taj energent je za Europljane postao 10% skuplji i manje će se kupovati. Zbog manjeg interesa za kupnju, na globalnom tržištu dolazi do pada cijene kako bi se ponuda i potražnja izjednačila. Taj fenomen dovodi do negativne korelacije između dolara i sirovina – što je vrijednost dolara veća, to je cijena sirovina niža, a vrijedi i obrnuto.

Hoće li dolar nastaviti jačati?

Dolar je na sadašnjim razinama precijenjen. To će vjerojatno doprinositi rastu američkog trgovinskog deficita što bi moglo uzrokovati dodatne mjere u trgovinskom ratu američkog predsjednika Trumpa s ostatkom svijeta. Jedna od mjera o kojoj se govorilo prije nekoliko mjeseci je bila vezana za tečaj dolara. Trump nije spomenuo na koji način misli slabiti dolar, no ako bi špekulanti zaključili da će do toga zaista doći, odmah bi počeli masovno prodavati američku valutu na temelju čega bi ona naglo oslabila.

Drugi razlog zbog kojeg nije realno očekivati značajnije jačanje dolara sa sadašnje razine je utjecaj kamatnih stopa i tečaja na realnu ekonomiju. Naime, kamatne stope u Americi rastu zato što raste i stopa inflacije, ali prejak dolar bi mogao dovesti do smanjenja američkog izvoza, proizvodnje i ukupne gospodarske aktivnosti. To bi pak dovelo do usporavanja rasta stope inflacije i potrebe za višim kamatnim stopama. U Europi i Japanu se događa obrnuta situacija. Kamatne stope su niske jer je i stopa inflacije relativno niska. No, slabljenje eura, funte i jena pozitivno djeluje na izvoz iz tih gospodarstava, što doprinosi cjelokupnoj ekonomskoj aktivnosti i rastu stope inflacije. Što duže dolar bude jak, a ostale valute slabe, veće su šanse da će centralne banke koje upravljaju tim valutama početi dizati kamatne stope, a to će uzrokovati val prebacivanja kapitala u euro, funtu i jen, kao i jačanje tih valuta. Pri tome, ne treba očekivati ogromne pomake, nego umjereno slabljenje dolara od nekoliko posto u idućih par mjeseci.