Zagrebačka i Privredna banka, koje drže 44,6 posto bankarskog tržišta Hrvatske, lani su zajedno zaradile čak 3,52 milijarde kuna, 840 milijuna kuna više nego godinu prije. Taj se prirast uglavnom odnosi na Zabu čija dobit prije oporezivanja iznosi 2,04 milijarde kuna u odnosu na milijardu kuna u 2017. PBZ-ova je operativna dobit nešto niža – s 1,67 milijardi kuna u 2017. pala je na 1,48 milijarde, no još uvijek je prilično impresivna.

Iako još uvijek nisu objavljeni podaci za kompletan bankarski sektor za prošlu godinu, na kraju trećeg kvartala neto dobit banaka bila je 2,2 milijarde kuna veća nego u istom razdoblju prethodne godine, i to uz pad neto kamatnog prihoda (kad se od kamatnih prihoda oduzmu troškovi koje plaćaju na štednju) za oko 400 milijuna kuna. Upravo ovih dana Hrvatska narodna banka objavila je svježe podatke o kamatnim troškovima za izvore sredstava kreditnih institucija: kamatama koje plaćaju na depozite. Ispostavilo se da se trošak koji banke plaćaju štedišama čiji novac plasiraju smanjio od 2012. za 2,2 milijarde kuna: u 2012. banke su za kamate na depozite u kunama, eurima, švicarskim francima i dolarima izdvajale 2,54 milijarde kuna, na kraju prošle godine – samo 333 milijuna kuna.

Istina, padale su i kamate na kredite, ali ni izbliza tako rapidno kao kamate na depozite. Te iste 2012. Zaba je imala dobit prije oporezivanja 1,15 milijardi kuna, gotovo milijardu kuna nižu nego danas, PBZ 972 milijuna kuna – oko pola milijarde kuna nižu nego u 2018. Da, definitivno im je puno, puno bolji rezultat – u vrijeme povijesno najnižih kamata otkad kreditne institucije uopće posluju.