Nakon sedam mjeseci uzastopna rasta na mjesečnoj razini, novčana masa u rujnu je smanjena jedan posto ili 1,6 milijardi kuna, na 153,5 milijardi kuna. Prema podacima središnje banke, taj je mjesečni pad u prvom redu rezultat smanjenja depozitnog novca sektora poduzeća (za gotovo milijardu kuna, na nepunih 120 milijardi), a manjim dijelom i smanjenja gotovog novca izvan banaka koji krajem rujna uobičajeno bilježi pad zbog kraja glavne turističke sezone.

No, usporedno s mjesečnim padom, najnoviji podaci na godišnjoj razini znače nastavak godišnjeg rasta novčane mase. U odnosu na lanjski rujan posrijedi je razmjerno snažnih 15-ak posto ili gotovo 20 milijardi kuna, ističu analitičari Raiffeisen banke. Dodaju kako trend pozitivnih stopa rasta na godišnjoj razini datira još od rujna 2012., dok niz dvoznamenkastih godišnjih stopa rasta traje od rujna 2015.). U devet mjeseci ove godine, pak, novčana masa povećana je 12 posto ili 16,4 milijarde kuna.

Mjesečni pad, ali i nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta bilježe i ukupna likvidna sredstva kao najširi monetarni agregat, pri čemu je tempo rasta od prosječno 6,5 posto u najvećoj mjeri posljedica rasta deviznih depozita stanovništva i poduzeća te kunskih sredstava na transakcijskim računima više-manje svih sektora. Analitičari RBA zaključuju kako “likvidnost i dalje ostaje relativno visoka, a s obzirom na očekivani nastavak niskih kamatnih stopa na oročenja, i nadalje se očekuje jači priljev na depozite po viđenju”. S jesenskim mjesecima očekuju pak i postupni pad potražnje za domaćom valutom što će smanjiti gotovinu u optjecaju.