Američki dolar ubrzano jača u odnosu na ostale valute, a takva kretanja na financijskom tržištu ostavljaju negativne posljednice na Hrvatsku.
Jedna od posljedica izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a jest jačanja američkog dolara u odnosu na ostale valute. Investitori su optimistični jer novi predsjednik SAD-a najavljuje pokretanje investicija u vrijednosti većoj od tisuću milijardi dolara, što bi ubrzalo američko gospodarstvo. Očekuje se blagi rast inflacije, a većina promatrača vjeruje da će američka središnja banka u prosincu povisiti osnovnu kamatnu stopu.
Istodobno s rastom dolara očekuje se i nastavak slabljenja eura, koji je prošlog tjedna pao na vrijednost od samo 1,06 dolara, tumači u svojoj analizi Novi list. Francuska banka Societe Generale procjenjuje da će se vrijednost eura u prvom tromjesečju iduće godine izjednačiti s dolarom. Slična mišljenja dolaze iz Deutsche Bank, koji je još prije dvije godine prognozirao da će tijekom 2017. euro postati slabiji od dolara.
Trend jačanja američke valute gotovo neprekidno traje još od sredine 2014. godine, kada se euro prodavao za 1,4 dolara. Ako se izjednači s američkom valutom, euro će pasti na najniže grane u posljednjih petnaestak godina. Kad je uvedena, europska zajednička valuta bila je neko vrijeme slabija od američke, ali u najbolja vremena, uoči krize iz 2008., bila je čak 50 posto jača od dolara.
Što je dobro za Ameriku, ne mora biti dobro za ostatak svijeta. Promatrače jako zabrinjava to što se nakon izbora u SAD-u ubrzao bijeg kapitala iz zemalja u razvoju, ali i iz Europe. Tijek događaja danas je poprimio sasvim suprotan smjer nego nakon krize iz 2008. godine. U ono doba američka središnja banka je počela s tiskanjem više od 4.500 milijardi dolara, koji su proteklih šest godina preplavili svijet. Sada se dolari masovno vraćaju kući. Britanski Telegraph piše da zemljama u razvoju prijeti nestašica dolara. Ako se taj proces nastavi, u velikom dijelu svjetske ekonomije stvorit će se uvjeti za kreditni slom.
Jačanje dolara već je izazvalo negativne posljedice na Hrvatsku, kojoj su u posljednja tri tjedna počele rasti kamate na zaduživanje, ne samo na američkom, nego i na europskom tržištu. Zaduživanje u dolarima poskupjelo je za gotovo 1 postotni bod, a u eurima za gotovo pola boda. Štoviše, vrijednost dolara na kraju prošlog tjedna skočila je na 7,1 kunu.
Primjerice, kamate (prinosi) na državnu obveznicu koju je Hrvatska lani izdala na 10 godina u eurima, u prvom tjednu nakon izbora Trumpa skočile su sa 2,79 na 3,33 posto, prema izvješću PBZ-a. Kad je riječ o 10-godišnjoj hrvatskoj državnoj obveznici u dolarima, kamate (prinosi) skočili su sa 3,97 na 4,87 posto. Do kraja prošlog tjedna stvari su se malo smirile. Kad je riječ o eurskoj obveznici, kamate su se zaustavile na 3,14 posto, a dolarskoj na 4,72 posto, prema izvješću PBZ-a. Ako se nastavi rast cijene zaduživanja države, to će poskupiti i dugove poduzećima, kojima vjerovnici naplaćuju znatno više kamate nego državi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.To ustvari pokazuje slabost svijetske ekonomije koja u panici sada rasprodaje americke obveznice, a amerika ce se uskoro suociti sa hiperinflacijom sto ce im drasticno poskupljeti zivotne trozskove i zaduzivanje. Ako vam vrijednost valute raste zajedno i sa cijenama onda niste u plusu osim ako idete ljetovati van svoje zemlje. Inflacija se inca koci sa podizanjem kratkorocnih interkalarnih kamata jer se tako poskupljuje cijena zaduzivanja i obeshrabruje ljude da vise trose. No problem je sada sto su US kamate toliko nisko da be svako dizanje prouzrocilo kontra efekt jer se nacija i cijeli svijet pretjerano zaduzila u dollaru pa svako podizanje kamata automatski znaci i poskupljivanje otplace kredita, narucito korporativnih kredita za kupovanje nekretnina. U konacnici, podizu se cijene najma da bi se pokrili gubici otplate sto opet u prvodu predstavlja inflaciju. Jedin opcija koju Fed sada ima je da spusta kamate u negativan terirorij i pokrece novi QE. U protivnom plivat ce u papirama sa $ znakom koji im u stvarnosti nece vrijediti nista. No opet, ako Fed ponovo pokrene QE mogao bi zavrsiti kao Japan, koji ima fiskalnu i monetarnu politiku u kombinaciji vec 20 godina bez uspjesnog rijesenja. EU se vec predala pustajuci kamate u negativan teritorij sto doslovce znaci da morate platiti drzavama da vam izdaju svoje obveznice. To je ociti teatar apsurda koji se sada suocava sa svojom apsurdnoscu. Novac je jeftin, posudivanje je jeftino i svi su posudivali. Banke su dovedene na prosijacki stap jer im je profit od posudivanja jedva primjetan. Ne smijete drzati novac u bankama jer ce vam naplatiti kamate ako to radite. Zamislite, vi ce te bankama platiti jer svoj novac drzite kod njih. Toliko smo daleko dosli. Pitanje je sada samo koliko dugo ovo sve moze potrajati. Nova americka administracija najavljuje fiskalnu politiku koja ce ih gurnuti i daljnje zaduzivanje. Ako pogledati debt to GDP u americi je 105%. To je nista usporedo sa dosta drugih zemalja. No maknite postotak i pogledajte svtarni iznos u dollarima i voila. No unatoc tome, oni se mogu jos zaduzivati i do 170%. Znaci kraja jos nema. Vlade vecine drzava svijeta mogu ovako nastaviti u nedogled realno. Oni se zaduzuju, narodne banke printaju novac i kupuju njihove obveznice… i ciklus se nastavlja. Jedino sto moze ovaj proces zaustaviti je ako svi skupa prestanemo koristiti papire koje vlade koriste i na taj nacin ih potpuno lisimo njihove moci. Treba uspostaviti slobodno trziste. Free market works, give it a chance
Uključite se u raspravu