Nakon dugo vremena novinske stupce počeli su puniti napisi o sve višim cijenama. Vijesti o sve skupljem gorivo, pa hrani i režijama zaokupljaju pažnju javnosti. Stoga je opravdano zapitati je li viša inflacija ugrozila i mirovinsku štednju 2,08 milijuna hrvatskih građana koji štede u drugom mirovinskom stupu, odnosno u obveznim mirovinskim fondovima.

Odgovor je – ne, inflacija za koju Hrvatska narodna banka ove godine očekuje da će dosegnuti razinu od 2,3 posto nije gurnula realne prinose mirovinskih fondova u negativno područje.

nema mjesta panici

Hoće li se građanima zbog inflacije naglo povećati rata kredita? Evo što kaže guverner Vujčić

Štoviše, zbog dokazane sklonosti dioničkih tržišta da u uvjetima inflacije bilježe rast, nominalni prinosi obveznih mirovinskih fondova ove su godine vrlo ohrabrujući. To posebno vrijedi za kategoriju A koja je izloženija dionicama i investicijskim fondovima.

Tri od četiri dvoznamenkasti

Naime, prinosi u toj kategoriji već su dosegli dvoznamenkaste razine. Tako je mjerilo kategorije A, MIREX A, ove godine u plusu 11,7 posto, pokazuju podaci Hrportfolija. Od četiri fonda, troje bilježi rast iznad 10 posto. Za sada je najuspješniji PBZ/CO fond sa 13,4 posto rasta, a slijedi ga Erste Plavi s nešto manjih 12,8 posto. Raiffeisenov fond kategorije A bilježi 10,8 posto povećanja vrijednosti obračunske jedinice, dok je AZ na vrlo solidnih 9,3 posto.

Najbrojnija kategorija B u kojoj za mirovinu štedi 1,9 milijuna građana bilježi nešto skromnije rezultate, što je i očekivano s obzirom da je manje izložena dionicama, a više obveznicama. No, stopa rasta MIREX-a kategorije B za sada nadmašuje stopu inflacije – zaključno s 3. studenim, to mjerilo je tijekom ove godine ojačalo 6,4 posto.

Poredak najuspješnijih fondova u ovoj je kategoriji ponešto drugačiji – na vrhu je Ersteov fond sa 8,85 posto rasta, slijedi ga PBZ/CO sa 7,7 posto, Raiffeisen je na 5,7 posto, a AZ na neznatno manjih 5,3 posto. Najskromniji rast bilježi kategorija C, inače najkonzervativnija po strategiji ulaganja s obzirom da joj je dopušteno ulagati samo u obveznice. Indeks te kategorije za ovu je godinu u plusu 0,6 posto, a prinosi fondova kreću se od 0,17 koliko bilježi PBZ/CO do 0,8 posto Erste Plavog.

Valja istaknuti kako su ovakvi rezultati kategorije C u kojoj štede riziku neskloni članovi fondovi te oni koji su pred mirovinom isključivo rezultat trenutnih nepovoljnih trendova na tržištu dužničkih vrijednosnica. Podsjetimo, zbog politike jeftinog zaduživanja koje provode vodeće svjetske središnje banke, prinosi na obveznice praktički su na nuli, a u ponekim slučajevima čak i ispod nje.

Dionice kao štit od inflacije

S druge strane, nakon kratkotrajne proljetne nervoze investitora u dionice zbog pojave inflacije, burze ove godine snažno rastu, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. Primjerice, domaći dionički indeks CROBEX za ovu godinu bilježi skok od 15,2 posto. Globalni sinonim za dioničko tržište, američki indeks S&P 500, u 2021. skočio je čak za četvrtinu.

Time se još jednom pokazalo da su dionice dobar štit od inflacije. Teorija kazuje da je rast cijena dionica u prošlosti uvijek nadmašivao stopu inflacije. Primjerice, 100 dolara uloženih 1970. u S&P 500 (uz pretpostavku ponovno uloženih svih dividendi) početkom ove godine vrijedilo bi 17.911 dolara, odnosno 17.812 posto više.

Drugim riječima, godišnji prinos u proteklih 50 godina iznosio je nešto manje od 11 posto. Prilagođeno za inflaciju, nominalnih 17.911 dolara vrijedi oko 2460 dolara prema vrijednosti američke valute iz 70-ih godina, što daje realni prinos od 2460 posto.