Čudo se nije dogodilo, u Njemačkoj nije potopljena ideja o posebnom fondu na koji će se oslanjati svi budući protukrizni manevri u Europi. Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), trajni krizni fond težak 500 milijardi eura, dobio je zeleno svjetlo njemačkoga ustavnoga suda. “Ovo je dobar dan za Njemačku i dobar dan za Europu”, izjavila je kancelarka Angela Merkel pred parlamentarcima nakon što je u gradu Karlsruheu predsjednik suda Andreas Vosskuhle pročitao presudu napomenuvši kako bi ekonomske i političke posljedice odgađanja ESM-a bilo gotovo nemoguće sagledati.

Njemačka presuda odmah je donijela olakšanje financijskim tržištima, euro je poskočio na najvišu razinu u odnosu na dolar u posljednja četiri mjeseca. Nezadovoljni su vjerojatno ostali samo njemački građani koji podržavaju ili su u grupi “Više demokracije”, koja je tražila da se odluka ESM-u stavi na referendum. Treba reći da suci ustavnoga suda odluku nisu donijeli bezuvjetno. Presudili su da najjača članica eurozone u krizni fond može dati planiranih 190 milijardi eura, ali i da bilo kakvog povećanja tog iznosa ne smije biti a da to prije ne odobri parlament. Sve u svemu, suci su njemačkim političarima de facto signalizirali da ratificiraju sporazum o uspostavljanju stabilizacijskog mehanizma, a tu je vijest Bruxelles jedva dočekao. Čelnik eurogrupe Jean-Claude Juncker Reutersovu je novinaru rekao da će se vodstvo ESM-a prvi put sastati već 8. kolovoza. Zadovoljan je bio i čelnik njemačke opozicije, socialdemokrat Frank-Walter Steinmier, koji je Financial Timesu ushićeno rekao “ESM sada napokon može profunkcionirati. Optimizam koji je pobudila presuda njemačkih sudaca ne treba čuditi. Njihov se sud grozničavo očekivao iako je bilo malo vjerojatno da će najstabilniji stup buduće obrane eurozone pasti u njezinoj najstabilnijoj članici. No puno je toga u Karlsruheu bilo na kocki. Prije svega plan Europske središnje banke da euru zajamči opstanak snižavanjem troškova zaduživanja zemalja koje su zapale u probleme. Plan podrazumijeva kupnju obveznica, ali oslanja se upravo na ESM jer pomoći državama neće biti ne obrate li se za pomoć tome fondu. Sada kada plan može u daljnju realizaciju, tržišta koja su ga prošlog tjedna s oduševljenjem prihvatila mogu nastaviti lakše disati. ”U manje od tjedan dana eurozona je dobila dugoočekivanu protukriznu ‘bazuku’ – ECB-ov manevar i ESM“, komentirao je za Reuters Carsten Brzeski, ekonomist ING-a. Srijeda je bila izuzetno važan dan i za buduću europsku bankarsku uniju. Čelnik Europske komisije Jose Manuel Barroso u Strasbourgu je otkrio njezin ”nacrt“. ”Kriza je pokazala da su banke postale transnacionalne, ali je njihov nadzor ostao nacionalan”, rekao je otkrivši da EK želi da ECB bude jezgra budućega zajedničkog nadzora za sve kreditore eurozone. Bankarska unija, kaže, predviđa tri koraka: monitoring ECB-a, osnivanje fonda za problematične banke te zaštitu depozita građana cijele eurozone. Ostavljena je i mogućnost da se banke ubuduće spašavaju izravno sredstvima ESM-a, objavio je Reuters.

Poruka političarima

‘Problem budućnosti ne rješava se alatima prošlosti’
Jose Manuel Barroso obratio se u srijedu europskim političarima, i to prilično oštro, a sve zbog lošeg vođenja za vrijeme krize. Kritizirao ih je što na summitima EU prvo pristanu na kompromise, a poslije ih ne poštuju. Bogate je zemlje pritom pozvao da snažnije dokažu svoju volju da djeluju u interesu Unije. “Treba nam odlučan dogovor u borbi s krizom. Moramo otkloniti sve sumnje o integritetu eura i prestati zbunjeno petljati. Ne možemo više probleme budućnosti rješavati alatima prošlosti”, poručio je Barroso.

Barroso traži uspostavu europske federacije

Moramo krenuti prema federaciji nacionalnih država. To je naš politički horizont, rekao je jučer predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso u govoru o stanju Europske unije u Europskom parlamentu u Strasbourgu. To ne znači uspostavu “superdržave”, nego demokratsku federaciju nacionalnih država. “Za stvaranje takve federacije potreban nam je nov ugovor”, rekao je Barroso dodajući da je ekonomsku i monetarnu uniju moguće produbiti u okviru postojećeg ugovora, ali poslije će trebati mijenjati ugovor. Najavio je da će EK predstaviti prijedlog za promjenu ugovora prije izbora za Europski parlament 2014. (pd)

Pusić: Velika odluka, ići će postepeno

Ideja o federaciji koju je iznio Barroso za Vesnu Pusić, ministricu vanjskih i europskih poslova, pitanje je velike i teške odluke, a s njom će se, kaže, ići postepeno i zasigurno ne od danas na sutra. Napominje da je ta ideja konzistentna s izvješćem predsjednika Europskog vijeća Hermana Van Rompuyja na sastanku u Luksemburgu u lipnju ove godine, a napravio ga je u suradnji i sa šefom ECB-a Marijem Draghijem te šefom euroskupine Jean-Claudeom Junckerom. “U tom se izvješću predviđa puno čvršća financijska, fiskalna, ekonomska i politička integracija. I tada sam kazala da je to vrlo značajan dokument, skoro pa revolucionaran”, kaže Pusić. Barrosov je prijedlog konzistentan i sa stavom, dodaje, da nema ekonomske povezanosti zemlja eurozone bez veće političke povezanosti. Položaj Europe i pojedinih njezinih država u svjetskom poretku ne odgovara snazi gospodarstva. “Članice eurozone su najbogatije zemlje, međutim na globalnoj razini nemaju takvu političku snagu jer postoji problem u odlučivanju”, kaže Pusić. Kad bi u ovom trenutku 17 članica odustalo od eurozone, više ne bi bilo Europe, dodaje. (K. Puškarić)