Sve je primjetnije slabljenje interesa domaćih ulagača za obvezničke investicijske fondove koji su – povećanjem povjerenja investitora u hrvatske obveznice – počeli donositi slabije prinose. S druge strane, preraspodjelu novca prema mješovitim i dioničkim fondovima sprečava zakočeno domaće tržište dionica čiji je obećavajući rast prekinulo posrnuće Agrokora, upozoravaju analitičari.

Jedini iznad jedan posto 
Mjesečno izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za kolovoz otkriva kako je ukupna imovine otvorenih investicijskih fondova povećana 1,7 posto na 18,1 milijardu kuna. Gledano po strukturi, za rast su najzaslužniji obveznički fondovi gdje je imovina skočila za gotovo četiri posto na 5,4 milijarde kuna. Ova vrsta fondova ujedno je i jedina s rastom višim od jedan posto.

Naime, novčani su fondovi rasli 0,86 posto dosegnuvši 9,3 milijarde kuna, a dionički za 0,82 posto na 1,9 milijardi kuna. Pad od 0,6 posto bilježe mješoviti fondovi gdje se imovina spustila na 843 milijuna kuna. Iako najsnažniji, rast obvezničkih fondova – apsolutnog hita među domaćim ulagačima posljednje dvije godine – tijekom ove godine primjetno usporava. Naime, još u siječnju zabilježena je stopa rasta imovine od gotovo 11,5 posto, da bi se već u travnju i svibnju imovina počela topiti. No, posljednja tri mjeseca donijela su oporavak obvezničkih fondova, ali uz rast koji ne prelazi četiri posto. Prema mišljenju Darka Brborovića, predsjednika Uprave OTP Investa, nesumnjivo je da obveznički fondovi gube privlačnost jer su prinosi na hrvatske obveznice, a koji su okosnica većine portfelja te vrste fondova, vrlo niski.

"Načelno, nedostaje nam rast domaćeg dioničkog tržišta. Proces prelijevanja sredstava iz obvezničkih u mješovite i dioničke fondove započeo je krajem prošle i početkom ove godine, ali je grubo zaustavljen padom Agrokora", ocjenjuje Brborović. Što se tiče daljnjeg kretanja prinosa na domaće obveznice, glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić kaže kako taj problem nije specifičan samo za Hrvatsku, već i za eurozonu.   

Ključna politika ECB-a 
"Zbog politike Europske središnje banke (ECB) fondovi u eurozoni u jednom su se trenutku suočili i sa negativnim prinosima. Za kretanje prinosa na naše obveznice u narednom razdoblju ključnu ulogu imat će proces normalizacije monetarne politike ECB-a. Nadalje, utjecaj će doći i od provođenja mjera hrvatske Vlade usmjerenih na povećanje gospodarskog rasta s jedne strane te smanjenja fiskalne potrošnje s druge strane. Treće je pitanje ulaska Hrvatske u eurozonu", ocjenjuje Šantić.  

Prema podacima portala Hrportfolio, od 15 obvezničkih fondova, samo njih dvoje – Erste Adriatic Short Term Bond i Neta Emerging Bond – trenutno bilježe minuse za ovu godinu. Rast do jedan posto bilježe dva fonda, a prinos između jedan i dva posto ostvarilo je pet fondova. Četiri fonda bilježe prinose od tri do četiri posto. Na vrhu su PBZ Dollar Bond i Addiko Conservative s prinosima od 4,10 posto odnosno 4,33 posto. Za usporedbu, lani je najviši prinos ostvario PBZ Bond od 5,82 posto.