Niske zarade, pa čak i negativne kamatne stope na tradicionalnim ulaganjima poput obveznica, dionica tradicionalnih industrija ili nafte i zlata tjeraju privatne mirovinske fondove diljem Europe u rizičnija ulaganja. Ulaže se u nekretnine u kojima posluju bordeli, seks shopovi, lutrije, bingo dvorane, kanalizacije, pa čak i u kampove za izbjeglice iz Sirije.

Prije nekoliko godina takva je investicijska politika bila nezamisliva, ali danas se razmišlja 'izvan kvadrata', raste i spremnost na preuzimanje rizika. Domaći mirovinski fondovi i dalje mogu zaraditi pristojan novac na kupovanju hrvatskog duga pa nisu natjerani na investiranje u kontroverzne projekte, ali traže nove plasmane u nekretninskom portfelju i propulzivnim tvrtkama kako bi povećali zaradu za buduće umirovljenike.  Gradonačelnik Amsterdama prije tri je godine okupio 30 ulagača iz fondova nadajući se da će prikupiti novac za obnovu Crvene četvrti, dio Amsterdama poznatog po bordelima, ali su tek dva fond menadžera imala hrabrosti priznati da su zainteresirani za ulaganje u nekretnine koje služe za prostituciju i coffe shopove u kojima se legalno prodaje marihuana.

Analitičari su uvjereni da bi danas takva ponuda izazvala interes većine menadžera u dvorani, ali dva trendsettera koja su se odvažila razmišljati bez predrasuda sklopila su posao. Dva mirovinska fonda, danski u kojem štede poljoprivrednici te nizozemski u kojem štede zaposlenici Rabobank Groep, koji je i drugi najveći mirovinski fond u zemlji, u srpnju 2016. kupila su udio od 35 posto u 100 amsterdamskih zgrada ukupne vrijednosti 60 milijuna eura. U ugovoru se uvjetuje da u nekretninama kojima su suvlasnici mirovinski fondovi ne smije biti organizirana prostitucija, ali nemaju ništa protiv sex shopova.  

Nije baš normalno da mirovinski fondovi posjeduju seks shopove i bordele, ali financijski je to izvrsna odluka jer je amsterdamsko tržište nekretnina u posljednjoj godini imalo povrate i do 15 posto, pojašnjenje je koje stoji iza odluke mirovinskih fondova.  U eri povijesno niskih kamata kupuje se sve što nosi zaradu pa su na stolu projekti koji su do jučer bili nespojivi s mirovinskim fondovima. Danas su oni pak najmodavci seks shopovima pa i bordelima, ulaže se u britanske kuće za igranje binga te kupuju lutrije u Gibraltaru.

Mirovinski fond BBC-a odlučio je podržati izgradnju londonske kanalizacije, Pension Insurance Corporation kupio je dug Virgin Atlantica za avionske slotove (pravo na slijetanje i polijetanje) na londonskom Heathrowu, a njemački fond Versicherungskammer Bayern razmatra ulaganje u kamp za izbjeglice iz Sirije. Vremena u kojima se ulagalo samo u 'sigurne' dionice i obveznice su prošli, tvrde znalci s tržišta kapitala, a s njima se slažu i u Hrvatskoj.  Prinosi na obveznice nisu više na razini od 5,6 posto pa i mi moramo potražiti nove izvore zarade poput nekretninskih projekata ili tvrtki s visokim rastom,  pojasnio nam je Petar Vlaić upravitelj Erste Plavog mirovinskog fonda. Domaći su mirovinci ipak značajno konzervativniji nego u Europi jer i dalje na hrvatskoj obveznici mogu ugovoriti prinose ne niže od tri posto. 

Hrvatski projekti
S imovinom koja je u rujnu narasla na 81,1 milijardu kuna i prinosima koji od osnutka u prosjeku iznose 5,92 posto, a posljednjih godinu gotovo sedam posto obvezni mirovinski fondovi imaju mogućnost realizirati gotovo sve projekte u Hrvatskoj pa eventualno i ove kontroverzne.  Ipak teško je da će se to dogoditi jer kako upozorava Dinko Novoselec, prvi čovjek AZ fonda, iskustva privatnih mirovinskih fondova naročito onih s anglosaksonskih tržišta nisu primjenjiva na Hrvatsku  s obzirom da imaju drugačiji set-up od obveznih mirovinskih fondova. To su define benefit fondovi koji slijede sustav u kojem zaposlenici otprilike znaju kolika će im biti mirovina i u kojem je slaba veza zarade i buduće mirovine dok naši mirovinski fondovi ne funkcioniraju po tom sustavu. Novoselec ističe i da su realni prinosi, unatoč padu, i dalje visoki.

Sigurne investicije
Mirovinski fondovi počeli su ulagati jače u alternativne imovine tijekom 2000-tih, a do lani su alokacije u alternativnu imovinu najvećih svjetskih fondova narasle na 24 posto. Ipak bez obzira na novu pojavu izlaganja u smjeru većeg rizika mirovinski fondovi će uvijek tražiti sigurne i dugoročne investicije sa stabilnom zaradom.