Nikad jeftiniji dug države ‘tjera’ mirovince u dionice

Autor: Tomislav Pili , 07. veljača 2017. u 08:03
Smanjenje troška zaduživanja države pozitivno djeluje na njenu kreditnu sposobnost/PIXSELL

Pad prinosa možda će motivirati na povećanje udjela u kompanijama.

Nikad povoljnije zaduženje države "prisilit" će obvezne mirovinske fondove na ulagački zaokret.

Prošlotjedno izdavanje 5-godišnje i 11-godišnje obveznice donijelo je državi uštedu od 1,1 milijardi kuna samo na obveznici koja dospijeva 2028. godine. Rekordno niska kamatna stopa na 11-godišnju obveznicu od 2,85 posto te prinos od 3,09 posto donijet će i slabiji rezultat mirovinskim fondovima kojima državni dug u najbrojnijoj kategoriji B čini 71,2 posto imovine, a vrijedi 57,4 milijardi kuna. S obzirom na povrate koje su obvezni mirovinski fondovi ostvarili od ulaganja u državne obveznice i  pad kamatnih stopa, razumno je očekivati niže povrate na ovu klasu imovine u sljedećem razdoblju, kažu u Udruženju mirovinskih fondova (UMFO).

"Takva su očekivanja i većine najvećih svjetskih upravitelja imovinom te se strategije ulaganja trebaju prilagoditi novim okolnostima. Mirovinski fondovi sada, više nego ikada, trebaju domaća ulaganja koja nisu državne obveznice, koja su niskorizična i koja daju prinos iznad državnih obveznica", poručuju iz UMFO-a. Kako neslužbeno "bruje" financijski krugovi, mirovinski fondovi upisali su prošli tjedan neuobičajeno velik volumen državnih obveznica, što se tumači kompenzacijom niskih prinosa većim volumenima. Inače, pad prinosa na državni dug prisutan je već duže vrijeme, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

"U inozemstvu mirovinski fondovi traže alternativna ulaganja, poput infrastrukture. Kod nas će mirovinci možda povećati udjele u kompanijama ili biti aktivniji u privatizaciji", ocjenjuje Šantić. Njegov kolega iz Addiko banke Hrvoje Stojić dodaje kako su prinosi na obveznice bitno niži i to neupitno utječe na prinose mirovinskih fondova, ali to nije i jedini faktor. "Bitno je i koliki je volumen i kolika je duracija", kaže Stojić. Bez obzira na očekivanje nižih povrata na ulaganja u državne obveznice RH, smanjenje troška zaduživanja države pozitivno djeluje na njenu kreditnu sposobnost, smatraju u UMFO-u. "To posljedično pozitivno utječe kako na obveznički dio portfelja mirovinskih fondova tako i na dionički dio portfelja uložen u hrvatsko dioničko tržište", zaključuju iz udruge mirovinaca.
 

Godišnji prinos MIREX indeksa kategorije B u posljednjih pet godina/Izvor: Hanfa, Hrportfolio

Komentari (10)
Pogledajte sve

odvrti pd unazad i naletit ces na to..pisalo se tu onomad..

[/quote]


vidim ih kako prebacuju adris sa privatnih racuna u mirovine (na vrhu) takodjer to rade na dnu al obrnuto..
kao sto je to onomad radio aureus floricic 2007..privatnu zbirku atpl prodao na top topova fondu(udjelnicarima) svoj privatni portfelj. i jos ima naplatio naknadu za upravljanje.prejako @
pa tko vise pametan daje tim banditima novce ???oif…mf smo prisiljeni ,,ali i tome ce doc kraj jednom

i sad će opet to raditi. od sebe će prebacivati u fondove. i nikome ništa..a floki, pa kozmička pravda je spora ali dostižna. sigurno će se teško razboljeti ili će mu dijete biti bolesno ako je ovo istina.

vidim ih kako prebacuju adris sa privatnih racuna u mirovine (na vrhu) takodjer to rade na dnu al obrnuto..
kao sto je to onomad radio aureus floricic 2007..privatnu zbirku atpl prodao na top topova fondu(udjelnicarima) svoj privatni portfelj. i jos ima naplatio naknadu za upravljanje.prejako @
pa tko vise pametan daje tim banditima novce ???oif…mf smo prisiljeni ,,ali i tome ce doc kraj jednom

Sada kupovati? Nakon što je Crobex narastao 30% godinu dana? Kad je sudbina Agrokora neizvjesna? Kad HT šalje novce samo jednom dioničaru?

New Report

Close