Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Nijemci uskoro preuzimaju MIV?

Autor: Poslovni.hr
22. veljača 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Ludwig Frischhut četvrti je najveći vlasnik tvrtke, a interes za suradnju pokazuje i ljevaonica iz Alma Ate

Metalska industrija Varaždin (MIV-R-A) posljednjih je nekoliko dana najlikvidnije izdanje Varaždinske burze, a vlasnika je promijenilo više od 55 posto ukupnog broja dionica. Samo ove su godine dionice porasle 23,2 posto. Tko su novi vlasnici dionica, zasad nije poznato, no spekulira se da bi to mogao biti jedan od deset najvećih dioničara MIV-a, njemačka kompanija Ludwig Frischhut koja je u vlasništvu američkog Tycoa s obzirom na srodan proizvodni asortiman. Predsjednik Uprave MIV-a Drago Špoljarić za Poslovni dnevnik kaže kako prema njegovim saznanjima njemački dioničar nije sudjelovao u kupnji dionica. Znatnije promjene u vlasničkoj strukturi počele su se događati već tijekom drugog tromjesečja prošle godine jer su se već tada članovi Uprave povremeno pojavljivali u ulozi prodavatelja, vjerojatno kako bi djelomično kapitalizirali strjelovit rast cijene koja se u svega osam mjeseci učetverostručila, dosegnuvši početkom svibnja 2006. godine rekordnih 8100 kuna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rast cijene
Time je inicirana višemjesečna konsolidacija na dnu omeđena brojkom od 6500 kuna, što je iskoristio i jedan newcomer (skriven iza skrbničkih računa u PBZ-u i Bank of New York i koji je navodno povezan s njemačkom tvrtkom koja se već prije “parkirala” na ljestvici najvećih dioničara), uguravši se među prvih pet dioničara. Tada je u svega dva dana vlasnika promijenilo nešto više od 8 posto ukupnog broja dionica, no znatniji obujam trgovine uglavnom je prošao nezamijećeno (uzlazna putanja cijene “zapela” je na 7000 kuna), ponajprije zbog činjenice da se MIV ni uz najbolju volju prošle godine nije mogao okarakterizirati kao osobito likvidna dionica. Stvari se nisu bitno mijenjale sve do kraja prošloga tjedna kada počinje serija velikih transakcija i masovan izlazak najvećih dioničara koji je u prvi mah nedvojbeno pobudio sumnje u motive. Činilo se kako je riječ o gotovo paničnom izlasku, međutim, takav razvoj događaja svejedno je isprovocirao znatniji skok cijene i rušenje prijašnjeg rekorda. To, mišljenja je dio analitičara, fundamenti evidentno opravdavaju jer je riječ o dionici čija se valuacija, čak i nakon najnovijeg skoka i all-time-high rezultata od 9000 kuna, ne čini odveć prenapregnutom barem prema hrvatskim standardima. Naime, P/E omjer još je manji od 20, omjer tržišne cijene i knjigovodstvene vrijednosti je oko 1,4, a tvrtka usto isplaćuje i relativno izdašnu dividendu (dividenda yield iznosi gotovo 5 posto). Tomu valja pridodati i nekretnine koje su domaćim ulagačima posebno zanimljive, a čija bi revalorizacija sukladno tržišnim cijenama prema nekim procjenama odvukla cijenu dionica i u sferu peteroznamenkastih brojki. To ne bi trebao biti primarni kriterij za ocjenu profitabilnosti ulaganja jer je za sada riječ o mrtvom kapitalu, no brojni promatrači navedeni podatak svejedno drže vrlo indikativnim. Naravno, tek nam preostaje vidjeti jesu li novi vlasnici u igri isključivo zbog nekretnina ili pak imaju snage za restrukturiranje, odnosno utrku na duže staze kroz core business.

Metalska industrija Varaždin (MIV-R-A) posljednjih je nekoliko dana najlikvidnije izdanje Varaždinske burze, a vlasnika je promijenilo više od 55 posto ukupnog broja dionica. Samo ove su godine dionice porasle 23,2 posto. Tko su novi vlasnici dionica, zasad nije poznato, no spekulira se da bi to mogao biti jedan od deset najvećih dioničara MIV-a, njemačka kompanija Ludwig Frischhut koja je u vlasništvu američkog Tycoa s obzirom na srodan proizvodni asortiman. Predsjednik Uprave MIV-a Drago Špoljarić za Poslovni dnevnik kaže kako prema njegovim saznanjima njemački dioničar nije sudjelovao u kupnji dionica. Znatnije promjene u vlasničkoj strukturi počele su se događati već tijekom drugog tromjesečja prošle godine jer su se već tada članovi Uprave povremeno pojavljivali u ulozi prodavatelja, vjerojatno kako bi djelomično kapitalizirali strjelovit rast cijene koja se u svega osam mjeseci učetverostručila, dosegnuvši početkom svibnja 2006. godine rekordnih 8100 kuna.

Rast cijene
Time je inicirana višemjesečna konsolidacija na dnu omeđena brojkom od 6500 kuna, što je iskoristio i jedan newcomer (skriven iza skrbničkih računa u PBZ-u i Bank of New York i koji je navodno povezan s njemačkom tvrtkom koja se već prije “parkirala” na ljestvici najvećih dioničara), uguravši se među prvih pet dioničara. Tada je u svega dva dana vlasnika promijenilo nešto više od 8 posto ukupnog broja dionica, no znatniji obujam trgovine uglavnom je prošao nezamijećeno (uzlazna putanja cijene “zapela” je na 7000 kuna), ponajprije zbog činjenice da se MIV ni uz najbolju volju prošle godine nije mogao okarakterizirati kao osobito likvidna dionica. Stvari se nisu bitno mijenjale sve do kraja prošloga tjedna kada počinje serija velikih transakcija i masovan izlazak najvećih dioničara koji je u prvi mah nedvojbeno pobudio sumnje u motive. Činilo se kako je riječ o gotovo paničnom izlasku, međutim, takav razvoj događaja svejedno je isprovocirao znatniji skok cijene i rušenje prijašnjeg rekorda. To, mišljenja je dio analitičara, fundamenti evidentno opravdavaju jer je riječ o dionici čija se valuacija, čak i nakon najnovijeg skoka i all-time-high rezultata od 9000 kuna, ne čini odveć prenapregnutom barem prema hrvatskim standardima. Naime, P/E omjer još je manji od 20, omjer tržišne cijene i knjigovodstvene vrijednosti je oko 1,4, a tvrtka usto isplaćuje i relativno izdašnu dividendu (dividenda yield iznosi gotovo 5 posto). Tomu valja pridodati i nekretnine koje su domaćim ulagačima posebno zanimljive, a čija bi revalorizacija sukladno tržišnim cijenama prema nekim procjenama odvukla cijenu dionica i u sferu peteroznamenkastih brojki. To ne bi trebao biti primarni kriterij za ocjenu profitabilnosti ulaganja jer je za sada riječ o mrtvom kapitalu, no brojni promatrači navedeni podatak svejedno drže vrlo indikativnim. Naravno, tek nam preostaje vidjeti jesu li novi vlasnici u igri isključivo zbog nekretnina ili pak imaju snage za restrukturiranje, odnosno utrku na duže staze kroz core business.




U međuvremenu, MIV ima izglede za dogovaranje poslova u Kazahstanu, kaže Drago Špoljarić predsjednik Uprave MIV-a, dodavši kako je Kazahstan obećana zemlja za hrvatske gospodarstvenike. “Interes je golem jer oni imaju sredstva, sirovine i potrebe, ali nemaju ono što mi imamo”, navodi Špoljarić. Naime, prije nego što je izaslanstvo Varaždinske županije posjetilo Kazahstan, potpredsjednik Fonda za privatizaciju iz Kazahstana posjetio je MIV radi ostvarenja suradnje te prijenosa tehnologije. Iako su predstavnici MIV-a ozbiljno razgovarali s ljevaonicom u Alma Ati, do potpisivanja ugovora nije došlo. “Do realizacije suradnje na operativnoj razini sigurno neće doći ove godine jer su za to potrebna još barem dva sastanka s njihovim Fondom za privatizaciju te izrada investicijskog elaborata”, objašnjava Špoljarić. Zanimljivo je da je Špoljarić, koji predviđa dobru budućnost kompaniji kojoj je na čelu, proteklih dana prodao sve svoje dionice, a osim njega udjele su prodali i članovi Uprave Josip Canjuga i Hranislav Skenderović te predsjednica Glavne skupštine Vera Orlović.

Faktor nekretnina
Dodatna zanimljivost u cijeloj priči je i atraktivno zemljište na kojem se nalazi ljevaonica, a na kojem je predviđena gradnja stambenog naselja. Ljevaonica će se prema planovima seliti na novu lokaciju od 30 hektara dok MIV dobije sredstva iz pretpristupnih fondova EU, a postojeće će zemljište i nekretnine, prema Špoljarićevim riječima, tada prodati po tržišnim cijenama. To pak otvara pitanje krije li se iza skrbničkih računa možda netko koga primarno zanimaju nekretnine.
Romana Dugandžija, Mario Gatara

Većina proizvodnje se izvozi

Sa 750 zaposlenih metalska industrija Varaždin oko 70 posto svojih proizvoda plasira na inozemna tržišta. Armaturu izvoze na tržišta svih kontinenata, a ugrađena je u vodovodne i kanalizacijske sustave svjetskih metropola. S godišnjom proizvodnjom od 9000 tona odljevaka i 7500 tona armatura i fazona MIV se ubraja među najveće proizvođače takve opreme u Europi. Tvrtka pruža i usluge inženjeringa za tretman vode te proizvodnju opreme za prehrambenu industriju, ukrasnih rasvjetnih stupova, strojeva za usitnjavanje organskih materijala te strojeva za čišćenje obuće.

Autor: Poslovni.hr
22. veljača 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close