Dobra prodaja luksuza je vječna jer će, usprkos svim krizama, uvijek postojati manjina koja iz godine u godinu postaje sve bogatija.

Zato i ne čude podaci da je globalna prodaja dijamanata u 2013. godini rasla više od tri posto. Dijamanti su se tada tržili u ukupnoj vrijednosti od 73 milijardi dolara. Zapadni trgovci dijamanata zadovoljno trljaju ruke jer su svoju oazu pronašli u Kini gdje iznimno bogati sloj brzo raste i upravo ta zemlja najviše utječe na rast prodaje dijamanata u svijetu. U izvješću o svjetskom tržištu dijamanata koje je izradila južnoafrička Grupa De Beers, kao jedan od najvećih trgovaca dijamanata, stoji i da ih spašava uvijek stabilna potražnja u SAD-u. Oba ova velika tržišta rasla su po većim stopama u odnosu na prosjek cijelog svijeta pa je tako prodaja u SAD-u rasla sedam, a u Kini 14 posto. Upravo je SAD najvažniji za prodaju tržište obrađenih dijamanata i koji čini 40 posto ukupnog svjetskog tržišta. Kina, odnosno Hong Kong i Makao čine oko 15 posto. Indija i zemlje Perzijskog zaljeva čine osam posto svjetskog tržišta te a Japan oko šest posto. To su pet geografski najvažnija područja za prodavače dijamanata. 

Jedinstvena roba
Za razliku od ostalih industrija plemenitih metala koje se oslanjaju na nekoliko izvora potražnje, dijamantna industrija ovisi gotovo isključivo na potražnji za nakitom pa je mjera njezina uspjeha stupanj želje prosječnog konzumenta da ima komadić potvrde o vlastitom bogatstvu na ruci, uhu ili prstima. Na ruku prodavačima dijamanata, što se tiče svjetlije budućnosti, ide rast potražnje uz manjak otkrića novih rudnika dok se proizvodnja u onim postojećima lagano smanjuje jer se na površinskim kopovima povadilo gotovo sve i rudari moraju kopati sve dublje. To će povećati cijenu dijamanata, a time i zaradu prodavačima uglavnom smještenima u Belgiji, Nizozemskoj i Južnoj Africi.
 

Oni su prije pet godina – u vrijeme udara financijske globalne krize, najavili smanjenje proizvodnje i pokretanje velike reklamne kampanje u SAD-u kako bi potaknuli prodaju. Čini se, prema De Beersovom izvješću, da su u tome uspjeli i da je pred njima nekoliko bogatih godina. "Čak i u lošijim scenarijima uslijed slabljenja svjetske ekonomije, potražnja za dijamantima bi trebala rasti u sljedećih deset godina", stoji u izvješću De Beersa. To znači da u svakom scenariju, koji se proteže od najpozitivnijeg ka najnegativnijem, potražnja premašuje proizvodnju. Da bi osigurali stabilnu budućnost, piše De Beers, trgovci moraju nastaviti čuvati i njegovati san o dijamantu kao privlačnoj projekciji nekog boljeg i uzvišenijeg svijeta za potrošača, povezanog s romansom i vječnoga, stoji u izvješću.

"Također treba njegovati činjenicu da dijamanti za potrošače predstavljaju trajni izvor vrijednosti", stoji u izvješću. Da bi u budućnosti bolje poslovali, draguljari trebaju više ulagati u proizvodnju i nove tehnologije, savjetuje De Beers, baš kao i rudnici dijamanata. Draguljari su već krajem prošle godine počeli mijenjati način poslovanja pa nebrušene dijamante uzimaju direktno od upravitelja rudnika, izbjegavajući posrednike. Kako je većina dijamanata bliže površini Zemlje već izvađena, rudari kopaju sve dublje, a to diže cijenu vađenja. Od posljednjeg pronađenog većeg nalazišta dijamanata u svijetu prošla su desetljeća. Zato najveći među draguljarima, poput Tiffanyja ili Choi Tai Fooka, sve više izbjegavaju posrednike.
 

Do nedavno je u tome praktički monopolist bio Anglo American, dio De Beersa koji još uvijek ima 37 posto ukupnog svjetskog tržišta nebrušenih dijamanata. Tiffany i Choi Tai Fook sada sami ulažu u pojedinačne rudnike u Kanadi ili pustinji Kalahari. Vrh je zabilježen 2006. godine kada je iskopano 176 milijuna karata da bi prošle godine ta količina pala na 146 milijuna karata. Cijene nebrušenih dijamanata su zbog pada proizvodnje porasle gotovo 50 posto u posljednjih pet godina i sada draguljari traže kako što jeftinije dobiti dijamante direktno iz rudnika. Najveća opasnost po draguljare dolazi iz industrije koja se bavi proizvodnjom drugog luksuza – novca. 

Bankari krivi za pad
Naime, kako piše Bloomberg, cijene dijamanata su u posljednjem tromjesečju doživjele najveći pad u zadnje dvije godine jer su banke smanjile kreditiranje industrije tjerajući trgovce, rezače i brusače da prodaju više u kraćem vremenu. U posljednja tri mjeseca 2014. godine cijena neobrađenog dijamanta pala je 6,9 posto, nakon što je dugo odolijevao sudbini drugih roba poput nafte ili rude. Udarac je uslijedio kada je bankarska grupacija KBC objavila da zatvara Antwerp Diamond Bank, podružnicu za trgovinu dijamanata u svjetskom središtu za brušenje dijamanata Antwerpenu. Ta je banka 80 godina bila financijski temelj prodavača i brusača dijamanata u belgijskom lučkom gradu. Nakon toga su i druge kreditne kuće, poput ABN Amroa, najavili da će smanjiti kupnju dijamanata jer se boje da su cijene posljednjih godina rasle prebrzo.  

Krvavi dijamanti

Proces Kimberly za zaustavljanje rata

"Izvor trajne vrijednosti" i pojam ljepote i bogatstva 90-ih se godina pretvorio i u simbole razaranja i rata. Riječ je, naravno, o "krvavim dijamantima"  kojima su financirani građanski ratovi u Africi. Sredinom 90-tih godina oko 20 posto svjetske trgovine dijamantima činili su krvavi dijamanti. Sa sastanka 2000. godine u južnoafričkom gradu Kimberleyu potekla je inicijativa o izdavanju certifikata o porijeklu dijamanata. U takozvani proces Kimberley s uključene su 43 zemlje, među kojima sve članice EU koje zajedno pokrivaju 99,8 posto svjetske proizvodnje neobrađenih dijamanata.