Švicarski prehrambeni div Nestlé preispitat će odnose s bankama nakon UBS-ovog preuzimanja posrnulog Credit Suissea, rekao je u utorak izvršni direktor Mark Schneider. Nestlé je bio Credit Suisseov klijent, rekao je čelnik najveće svjetske prehrambene grupacije. “Surađivali smo s Credit Suisseom desetljećima, blisko i s povjerenjem”, izjavio je Schneider, “a sada moramo vidjeti kako reorganizirati naše odnose s bankama, kako sa švicarskima tako i s onim međunarodnima”.

Prilagodba cijena

Intervencija švicarske vlade, središnje banke i regulatora financijskog tržišta pri UBS-ovom preuzimanju Credit Suissea stabilizirala je situaciju i vratila povjerenje, naglasio je čelnik Nestléa. U osvrtu na poslovanje, ustvrdio je da su dobro počeli godinu, dodavši da će kontinuiranim podizanjem cijena vjerojatno neutralizirati rast troškova sirovina. Nestlé je prošle godine podigao cijene za 8,2 posto, no to nije u potpunosti neutraliziralo više ulazne troškove.

Izvršni direktor tvrdi da je povećanje cijena do sada “vrlo ograničeno” utjecalo na osobnu potrošnju. “Inflacija je i dalje prisutna i utječe i na našu profitabilnost pa ćemo morati prilagoditi cijene”, rekao je Schneider, dodavši da to planiraju raditi “odgovorno”, kako ne bi dodatno pojačali inflatorni pritisak. “Mi ne potičemo inflaciju već na nju odgovaramo”, tvrdi.

Podsjetimo, švicarska vlada i središnja banka prije desetak dana osigurale su 260 milijardi švicarskih franaka (280 milijardi dolara) potpore za Credit Suisse i UBS, što odgovara trećini švicarskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). UBS je objavio da će za posrnuli Credit Suisse platiti 3,4 milijarde dolara, a vlada je tom iznosu dodala i prve 5,4 milijarde dolara gubitaka na izvedenicama i drugoj rizičnoj imovini. Prema podacima švicarske središnje banke, imovina dva sistemski važna zajmodavca na globalnoj razini veća je za 40 posto od švicarskog BDP-a. Međutim, u švicarskoj javnosti ovo rješenje nije dočekano s oduševljenjem.

Uništena vrijednost

Primjerice, profesor ekonomske povijesti na Sveučilištu u Zürichu Tobias Straumann rekao je da je “zapanjujuće” da vlasti nisu donijele posebne odredbe kako bi osigurale ravnopravno tržišno natjecanje. Švicarski mediji također su bili šokirani razvojem događaja. “Zombija više nema, stiže nam čudovište”, glasio je naslov komentara u uglednom dnevnom listu Neue Zürcher Zeitungu (NZZ), koji često odražava stajališta establišmenta.

“Tržišna kapitalizacija švicarske banke iznosila je 2007. godine 100 milijardi švicarskih franaka, od čega je ostalo sedam milijardi franaka”, pisao je NZZ. “Vrijednost je u ogromnoj mjeri uništena, a odgovorni su menadžeri koji su olako potcijenili rizike i nemoćni članovi uprave koji prečesto nisu kontrolirali što se događa”, pisao je taj list.

Tages-Anzeiger govorio je o “povijesnom skandalu”. “Savezna vlada, financijski regulator i središnja banka dopustili su da ih UBS ‘odere’. Nova mega banka bit će na dobitku, a porezni obveznici, klijenti i zaposlenici na gubitku”, zaključuje.