Kako se oporavlja cijena bitcoina, tako se oporavljaju i prihodi “rudara” ali prvenstveno jer su ostali bez velike konkurencije iz Kine.

Kako piše Financial Times, globalna industrija “rudarenja” kriptovaluta dobila je značajan vjetar u leđa zabranom rada koju je kineski regulator uveo tamošnjim tvrtkama za proizvodnju digitalnih valuta.

Veći komad kolača

Podsjetimo, kineske provincije u kojima je “rudarenje” kriptovaluta bilo najintenzivnije uvele su zabranu u lipnju, u sklopu šire politike kineske vlade u smanjivanju emisija ugljičnog dioksida. Kao što je poznato, dobivanje kriptovaluta zahtijeva snažna računala koja troše mnogo električne energije. Udjel “rudarenja” u globalnoj potrošnji struje iznosi 0,4 posto, što je jednako godišnjoj potrošnji Finske ili Belgije.

Što se tiče Kine i tamošnjih “rudara”, najveći dio struje još uvijek dolazi iz termoelektrana na ugljen. Drugi motiv kineske odluke krije se u namjeri države da suzbije privatni upliv u kriptovalute. Naime, kineska narodna banka uskoro planira lansirati državnu kriptovalutu, odnosno “digitalni juan”.

Kina je prije te vladine odluke bila najveći proizvođač najpopularnije kriptovalute, bitcoina. Iz te je države dolazila polovina “izrudarene” količine. No, tvrtke i pojedinci koji se bave ovim poslom sada tvrde kako je nestankom kineskih “rudara”, praktički preko noći, tržište otvoreno ostalim igračima.

“Zamislite globalnu dnevnu proizvodnju bitcoina kao kolač. Veličina kolača ostala je ista, ali svaki postojeći ‘rudar’ sada ima priliku uzeti veći komad”, tumači za FT Shane Downey, financijski direktor u kanadskoj kompaniji Hut 8 Mining. Valja znati kako je broj bitcoina, odnosno neke druge kriptovalute, koju “rudar” dnevno može proizvesti stalan. Stoga, ako je manje konkurenata, jednostavnije je i jeftinije proizvesti nove “kovanice”.

Povoljnija računica stoga je motivirala dio poduzetnika na pokretanje novih “rudarskih” projekata širom svijeta. To sugeriraju i podaci web stranice Blockchain.com. Ukupna računalna snaga u svijetu uposlena na “rudarenju” bitcoina doslovno se prepolovila nakon kineskog regulatornog udara.

Sada je manja tek 30 posto nego u svibnju. Profitabilnost “rudara” ovisi o tržišnoj cijeni kriptovaluta, cijeni i količini struje utrošene za rad servera te brzini po kojoj određena kriptovaluta može biti “izrudarena”. Što se tiče cijene, u ponedjeljak je vrijednost opet prešla 50.000 dolara, oporavivši se od ljetnog “dna” kada je bitcoin vrijedio 30.000 dolara. U utorak, oko 15 sati, cijena se opet spustila na 49.260 dolara.

No, primjetni oporavak bitcoina mogao bi biti dodatni motiv “rudarima” za dodatno širenje posla. “To je kao da smo udvostručili broj računala koje imamo”, objasnio je efekt nestanka kineske konkurencije Fiorenzo Manganiello, osnivač fonda rizičnog kapitala Lian Group. Ta je investicijska kompanija vlasnik jednog od najvećih serverskih centara u Europi za rudarenje kriptovaluta.

Hut 8 Mining također se okoristio. Kompanija je zabilježila skok prihoda u drugom tromjesečju za 241 posto na godišnjoj razini, dosegnuvši 24,8 milijuna dolara.

Direktor kompanije ističe kako su lipanj i srpanj bili još bolji. Od “rudarenja” je ostvareno 19,3 milijuna kanadskih dolara, nasuprot 697.000 dolara u istom lanjskom razdoblju.

Za oporavak 18 mjeseci

“Nakon kineske zabrane rada tamošnjim ‘rudarima’, globalna proizvodnja pala je približno 40 do 50 posto, a u Hut 8 počeli smo ‘rudariti’ 40 do 50 posto više bitcoina, bez rasta izravnih troškova”, pojašnjava Downey. Britanska kompanija Argo Blockchain također je prijavila 180 posto više prihode tijekom prvog polugodišta, pojašnjavajući to promjenama u globalnim uvjetima poslovanja.

To je omogućilo povećanje broja “izrudarenih” kriptovaluta bez povećanja broja računala. Dobit kompanije prije oporezivanja skočila je na 10,7 milijuna funti, nasuprot 523.000 funti u prvom polugodištu prošle godine.

Sam Doctor, direktor strategije u američkoj tvrtki specijaliziranoj za digitalnu imovinu BitOoda, procjenjuje da će biti potrebno oko 18 mjeseci da se kapaciteti za “rudarenje” bitcoina vrate na razinu prije kineske zabrane. Nadomještanje izgubljenih resursa zahtijevat će vremena jer će biti potrebno poboljšati elektrodistribucijsku mrežu te izgraditi postrojenja.

Inače, kineski “rudari” pokušali su preseliti poslovanje u susjedne države, poput Mongolije i Kazahstana, ali je dobar dio na kraju odustao. Naime, nisu bili u mogućnosti prebaciti opremu preko granice, a nisu bili ni sigurni u pozitivan stav tamošnjih vlasti prema tom poslu.

Poznavatelji tržišta kažu kako je dobar dio opreme otišao prema SAD-u i Kanadi te Europi. U Americi je Teksas postao “rudarski” raj, kao i Norveška u Europi.

No, s obzirom na strukturu sadašnjeg globalnog energetskog miksa, analitičari smatraju da će proteći još mnogo vremena dok “rudarenje” kriptovaluta ne postane ekološki prihvatljiva djelatnost.