Ova kriza uzrokovana pandemijom bila je više zdravstvena nego financijska jer su svi sudionici – Vlada, Hrvatska narodna banka (HNB) i regulatori reagirali odgovarajuće i na vrijeme te tako spriječili da se kriza proširi, rekao je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor finacijskih usluga (Hanfa) na konferenciji Zagreb-bankarsko i financijsko središte 2021. koja se u organizaciji Poslovnog dnevnika održala u utorak u Zagrebu.

Dodaje da je kod svih dionika financijskog tržišta, kako u Hrvatskoj, tako i u EU, postojala bojazan da se ne ponovi situacija i kriza iz 2008. i 2009. godine.

Fondovi na prvoj liniji

Naglašava da se sada vidi nekoliko izazova s kojima ćemo morati izaći na kraj. To je problem nelikvidnosti jer je s početkom krize opao interes za kupnju obveznica te je morao intervenirati HNB i stabilizirati situaciju.

“Fondovska industrija je generalno bila na prvoj liniji bojišnice protiv krize i smatram da smo to uspješno riješili. S druge strane govorimo o izazovu i riziku koncentracije jer su mnogi kupili obveznice i dionice i čekali što će se dogoditi. Kada govorimo o mirovinskim fondovima, treba reći da oni od njihovog uspostavljanja prije 20-ak godina evoluirali do pravih investicijskih društava.

U početku su oni bili vezani samo uz obveznice, regulativom je to relaksirano i dopušten im i ulazak u dionice, odnosno širiti im mogućnost za ulazak i u druge financijske instrumente. Naravno, i oni sami moraju poraditi na sebi da bi stekli mogućnost na to”, kazao je Žigman.

Kao veliki izazov vidi i daljnju financijsku edukaciju građana jer većina ljudi i dalje ima običaj redovne komunikacije s bankama dok same mirovinske fondove doživljava kao nešto daleko i strano. Stoga, smatra Žigman, sami fondovi trebaju poraditi na tome.

Radi se o velikom kapitalu jer fondovi raspolažu s imovinom od 130 milijardi kuna, od čega je 60 milijardi u državnim obveznicama, a ostalo u drugim instrumentima, prvenstveno dionicama.

Pitanje kriptovaluta

“Veliki je problem da i dalje vrlo mali broj građana sam izabire svoj mirovinski fond već dopuštaju da im to Regos odrađuje po nekom algoritmu. Napredak je da se broj onih koji sami biraju mirovinski fond porastao s jedan na tri posto, ali to je i dalje minorno”, navodi predsjednik ove regulatorne agencije.

Trendovi su takvi da bez zelenog faktora neće biti moguće poslovati u budućnosti. Za očekivati je, kaže Žigman, da će i hrvatska regulativa ići za tim da se fondovima i bankama ugradi obveza da više ulažu u zelene projekte.

Po pitanju virtualnih valuta, čelnik Hanfe naglašava da se radi o relativno novom području koje još nije regulirano. “To je područje s velikim rizikom i velikom fluktuacijom prometa. Svakodnevno svjedočimo velikom padu i rastu vrijednosti kriptovaluta bez ikakvih predvidivih razloga, a s druge strane takav je i njihov promet. Isto tako, svako malo vidimo da je netko izmanipuliran i prevaren, a pri čemu mi imamo malo mogućnosti za intervenciju.

U Hrvatskoj su dvije, a uskoro i treća, mjenjačnice ove godine ostvarile promet od oko 1,4 milijarde kuna, a ovlasti Hanfe su tu samo po pitanju pranja novca i sprečavanja financiranja terorizma. Činjenica je da će se na razini EU to morati vrlo brzo regulirati”, navodi Ante Žigman. Dodaje da je najveći izazov svesti kriptovalute pod financijsku imovinu.